Kovrlija: „Ne znam zašto rukovodstvo BAS-a nas gleda kao neku rušilačku snagu, a mi smo samo tu da pokušamo da pokrenemo ovo nekada jako uspešno preduzeće“

Nezavisni sindikat radnika Beogradske autobuske stanice održao je u ponedeljak konferenciju za medije povodom odbijanja saradnje menadžmenta preduzeća sa sindikatom i radnicima i aktuelne finansijske krize u BAS-u.

pogled na gradilište beograda na vodi

Na konferenciji održanoj u Medija centru u Beogradu javnosti su se obratili Sreten Maksić,  član IO „Nezavisnog “ sindikata, Slobodan Kovrlija, predsednik Sreten Maksić „ Nezavisnog “ sindikata BAS a.d i Ivica Cvetanović, predsednik konfederacije slobodnih sindikata.

Predstavnici sindikata su  upoznali javnost sa tim da postoje teškoće poslovanju BAS-a i teškoće koji se tiču preseljenja autobuske stanice na novu lokaciju. Oni su istakli da su radnici zabrinuti za sudbinu preduzeća, čiji su, kao akcionari, i delimični vlasnici, te za sudbinu njihovih radnih mesta i ličnih dohodaka. Istovremeno, posebne probleme predstavlja to što radnici ne mogu da dođu do tačnih informacija na ove teme, a rukovodstvo je, po njihovim navodima, nespremno kako da te informacije pruži, tako i da sa radnicima i predstavnicima većinskog i jedinog reprezentativnog sindikata radnika stupi u socijalni dijalog.

Sreten Maksić, član IO „Nezavisnog“ sindikata, je konstatovao da autobuska stanica u bloku 42, lokaciji na koju je BAS trebalo da bude preseljen, neće biti useljiva do kraja meseca.

„Nova beogradska autobuska stanica se gradi kao Skadar na Bojani, već više decenija“, istakao je Maksić, konstatujući da su u tom periodu menjani planovi i predviđene lokacije za novu stanicu, a da je izdatke za projektnu dokumentaciju plaćao BAS. Radnici su, kako kaže, do  nedavno verovali da do preseljenja nikada neće ni doći, ali je potpuno rušenje stare stanice, ipak, postalo izvesnije sa napredovanjem izgradnje Beograda na vodi. On je konstatovao da je Beograd na vodi ispunio obaveze prema BAS-u, ali da ne veruje da će se nova stanica izgraditi ni u narednih 4-5 godina, procenivši da radovi na njenoj izgradnji teku sporo.

Kako ističe Maksić, „Nezavisni“  sindikat je pokušao da inicira razgovor sa delom rukovodstva, „pisao molbe i zahteve“, u cilju rasvetljavanja razloga za kašnjenje i daljih planova, ali nije naišao na dobru volju rukovodstva. Zato je većina podataka kojima radnici raspolažu neproverena i iz neformalnih izvora.

U neproverene podatke spadaju informacije o tome da deo rukovodstva za kašnjenje okrivljuje generalnog direktora, a deo grad koji, moguće, nije na vreme izdao dozvolu za gradnju. Iz grada, sa druge strane, i opet neformalno, krivca vide u samom preduzeću, koje je unosilo izmene u projektnu dokumentaciju, usporavajući time izdavanje dozvola.  Maksić je naveo i da postoje indikacije da postoji konflikt u vezi sa vlasništvom zemljišta na lokaciji izgradnje nove autobuske stanice. Zemljište bi trebalo da bude u vlasništvu grada, ali je u martu ove godine porodica Martinović navodno od katastra tražila upis vlasničkih prava na čitavoj parceli.

Predstavnici sindikata tvrde da ne uspevaju da dođu do podataka o tome na šta je do sada potrošeno 15 miliona evra namenjenih za izgradnju nove stanice, budući da nisu uspeli da stupe u kontakt sa izvođačima radova, niti u šta je tačno planirano da se uloži novih najavljenih pedesetak miliona evra.

„Najnovija neproverena informacija je da su sa izvođačima raskinuti ugovori i da će u toku ove sedmice biti angažovani novi izvođači, kao i da su obezbeđena novčana sredstva za finansiranje novih radova, pa bi trebalo da se ubuduće radi po ubrzanoj proceduri i da radovi budu gotovi do juna“, izneo je Maksić. On je dodao da radnike brinu i – neformalne – informacije o tome da od uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije, a usled ekonomske krize, preduzeće posluje sa velikim gubicima kao i da mnogim prevoznicima i dobavljačima duguje novac za karte i robu, što, moguće, ugrožava ulaganje u novu stanicu. On je naglasio da je „Nezavisni“ sindikat rukovodstvu ponudio program mera za rentabilno poslovanje i nastavak izgradnje nove stanice, o kom rukovodstvo nije želelo da razgovara.

„Zbog svega napred navedenog, kao i drugih neproverenih informacija, kod radnika raste strah da neko želi da nam otme firmu jer su radnici ujedno i akcionari iste, da će nam zarade kasniti i po više meseci i pa ćemo otići u propast i stečaj a firmine dugove na kraju morati da plate sami radnici, a naši objekti će biti porušeni“, zaključio je Maksić.

Slobodan Kovrlija, predsednik „Nezavisnog“ sindikata BAS a.d, je podsetio na to da su radnici BAS-a 21. januara održali štrajk upozorenja, protestujući i zbog kašnjenja plata, ali prvenstveno zbog nevoljkosti uprave da sa njima stupi u dijalog. Iako je od tada prošlo puna dva meseca, a ništa se nije promenilo, ukazao je Kovrlija: uprava je radnike pozvala samo jednom, da razgovara o uslovima rada tokom eventualnog narednog štrajka. Uprava, po njegovim rečima, ne odgovara ni na dopise Nezavisnog sindikata u kojima su pismenim putem tražili odgovore na pitanja koja ih muče. Predstavnici sindikata su reakciju zahtevali i od nadležnih gradskih i republičkih institucija, koje su vlasnici 40% akcija preduzeća.

Ivica Cvetanović, predsednik konfederacije slobodnih sindikata je konstatovao da je BAS dobro funkcionisao do pandemije, nakon čega je spao na oko 70% profita  zbog čega su pale i plate oko 680 zaposlenih.

„Svaki poslodavac u Srbiji je obavezan da pregovara sa radnicima“, istakao je Cvetanović, na šta poslodavce, po njegovim rečima, obavezuje zakon o radu i međunarodne konvencije, a uz to i postojanje kolektivnog ugovora i prisustvo reprezentativnog  sindikata. Cvetanović je zato pozvao rukovodstvo, kao o gradsku vlast – pre svega sekretarijat za saobraćaj, ali i zamenika gradonačelnika i gradonačelnika – da se uključe u razgovor. On je naveo da će konfederacija podržati nezavisni sindikat radnika BAS-a u njihovim zahtevima i budućim mogućim štrajkovima i tražiti od Agencije za mirno rešavanje sporova da se uključi i da utiče na poslodavce da počnu da vode socijalni dijalog.

„Tražimo da nas transparentno obaveste o svim našim dugovanjima prema bilo kome: prevoznicima, gradu, dobavljačima; da znamo tačno kakvo je naše finansijsko stanje, da bismo nakon toga kroz dijalog našli najbolje rešenje. Moram da naglasim da ne znam zašto rukovodstvo BAS-a nas gleda kao neku rušilačku snagu, a mi smo samo tu da pokušamo da pokrenemo ovo nekada jako uspešno preduzeće“, zaključio je Kovrlija.

Nezavisni sindikat radnika BAS-a će u četvrtak o ovim problemima razgovarati sa zamenikom gradonačelnika Beograda Goranom Vesićem.

I.K.

Prethodni članak

Deset hiljada ljudi na protestu prosvetara u Budimpešti

Performansom „Uredba mora biti zdrava!“ i protestom vaspitačice, spremačice i druge pomoćne radnice i radnici poručuju da su za sistem nevidljivi

Sledeći članak