Kozma: izmenama Zakona o planiranju i izgradnji se izlazi u susret tajkunima

Zeleno-levi poslanički klub – Ne davimo Beograd – Moramo je podneo preko 50 amandmana samo na izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji o kom će se raspravlja na sednici skupštine od 19. jula.

Konferencija za medije u Skupštini

Predloženim izmenama i dopunama ZPI vlasti nastavljaju da promovišu koncept investitorskog urbanizma i da izlaze u susret tajkunima i preduzetnicima koji su bliski vladajućem režimu, dok se potpuno zanemaruju potrebe građana, kaže za Mašinu Robert Kozma iz Zeleno-levog poslaničkog kluba – Ne davimo Beograd.

„To za posledicu ima sve negativne aspekte investitorskog urbanizma, a to je da nam vodoizvorišta postaju nelegalna gradilišta, da nemamo pijaću vodu u domaćinstvima, da su nam naselja podložna plavljenju jer su obale ugrožene gradnjom, da su nam glavna karakteristika saobraćaja prekomerne gužve, da nemamo ni parkove u komšilucima jer se u njima gradi, da su nam i domovi zdravlja i vrtići opterećeni jer lokalne samouprave više nemaju planske celine u javnom vlasništvu na kojima bi mogle da grade nove objekte za urbane službe“, objašnjava Kozma.

Sporni Nacrt izmena i dopuna ZPI je, uprkos svojoj važnosti, smešten među čak 30 tačaka dnevnog reda vanredne sednice koja je 19. jula počela u republičkom parlamentu.

Grad po meri investitora: besplatna konverzija, prostorni planovi područja posebne namene i građani vezanih ruku

Među mnogim spornim tačkama predloga izmena i dopuna Kozma naglašava tri ključne. Prvi je uvođenje besplatne konverzije prava korišćenja zemljišta u pravo vlasništva.

„Ako bi se to omogućilo time bi se izašlo u susret upravo onim tajkunima koji su kupovali preduzeća u stečaju. Oni su ih kupovali jeftino, a platili bi ih mnogo više da se u vlasništvo preduzeća u stečaju računalo i vlasništvo nad zemljištem na kome su se prostirali pogoni tih preduzeća“, kaže Kozma.

Sada im se, naglašava, kao višnja na vrhu kolača poklanja i zemljište.

„Naravno da će oni drugim postupcima da promene namenu tog zemljišta i da će tako u vlasništvu imati zemljište čija je vrednost triplirana i koje zatim mogu da ga prodaju za ogromnu zaradu“, dodaje. Istovremeno, ako bi se dozvolila besplatna konverzija Srbija bi se odrekla dobiti procenjene na desetak milijardi evra koji bi se inače slili u u budžet republike Srbije, pokrajine, lokalnih fondova i fondova za restituciju, naglašava poslanik Zeleno-levog fronta.

Zeleno-levi poslanički klub je zahtevao i da se prekine sa praksom korišćenja prostornih planova područja posebne namene, koji se, kako je naveo, učestalo koriste od Lex specialisa usvojenog za Beograd na vodi. Setićemo se, između ostalog, PPPN-a za projekat Jadar.

„Kada vlada odluči da proglasi nešto projektom od nacionalnog značaja, ona za takav projekat napravi prostorni plan područja posebne namene i na taj način ga izvuče iz urbanističkog planiranja i može da radi šta želi“, objašnjava poslanik.

Među amandmanima se zato našao predlog da se zadrži i poštuje hijerarhija između viših i nižih prostornih i urbanističkih planova:

„Ključna stvar bi bila da se plan područja posebne namene ne može koristiti u gradu odnosno onim područjima koja su već definisana planovima detaljne i generalne regulacije“.

Novi ZPI kaže: ako te neko nezakonito zagradi, nemaš ni pravo da se buniš

Kozma navodi da će njegov poslanički klub pokušati da spreči i nameru vlasti da izmenama ZPI isključi građane i građanske inicijative iz postupaka koji se tiču izdavanja građevinskih dozvola.

„U proteklih desetak godina građani i građanske inicijative su neretko bili poslednja brana samovolji vlasti i vrlo često uspevali da ospore da se nekom izdaju lokacijske i građevinske dozvole kada u slučajevima kada su one bile protivne postojećim prostornim i urbanističkim planovima“, naglašava.

Izmene i dopune ZPI bi to onemogućile jer bi jedina stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole ubuduće bio investitor. Podsetimo, slične izmene vlasti su početkom 2022. godine pokušale da uvedu kroz koncept politike za reformu e-prostora, koji je naišao na oštru osudu stručnih udruženja i nije sproveden, ali čiji je duh, očito, sačekao „bolja vremena“. Ili lošija – zavisi na kojoj ste strani.

„Ako si ti komšija koji ima kuću i tebe neko zagradi protivno postojećim propisima, ti nemaš pravo da se buniš. To što aktuelno postoji treća strana, koja nije investitor, omogućava da neko može da reaguje prvi na nezakonito ponašanje investitora.“

Kozma je dodao da je Zeleno-levi klub amandmanima zahtevao da se preciziraju odnosi i opseg delovanja glavnog državnog urbaniste, pokrajinskog urbaniste i glavnog gradskog urbaniste: „To je u nacrtu ostalo nedovoljno definisano, a kada je nešto nedovoljno definisano tu ima prostora za ad hoc odlučivanje o tome ko će biti nadležan u kom slučaju, a to je veliki problem“.

Zakonom o infrastrukturnim projektima već razdeljene dozvole mimo javnih nabavki

Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji ne bi smeo da se posmatra nezavisno od drugih predloga, skreće pažnju Kozma. U tom kontekstu je ocenio da je Vlada predložila i donošenje Zakon o ozakonjenju koji bi omogućio onima koji su u postupku legalizovanja nekretnina da ih privremeno priključe na vodu, struju i komunalije. Samo po sebi priključivanje bi bila dobra stvar. Međutim, pored toga što se ovim, kako smatra Kozma, skreće pažnja sa rasprave o izmenama ZPI, problematičnost donošenja Zakona o ozakonjenju takvog kakav je predložen je i u tome što se njime, suprotno tvrdnjama predlagača, ne pomaže najugroženijima.

„Podstandardna naselja nisu u postupku ozakonjenja, pa samim tim ne mogu da dobiju legalno struju, vodu i gas. Njihov problem se ne rešava, oni ponovo bivaju izbačeni iz slike“, konstatuje Kozma.

„Druga stvar kojom će da mašu kao pozitivnom je Zakon o prestanku važenja zakona o infrastrukturnim i linijskim projektima. Taj zakon je bio u primeni dve godine i omogućavao je da se strateški partner za linijske i infrastrukturne projekte izabere mimo zakona o javnim nabavkama“, skreće pažnju Kozma.

Kako ocenjuje, ukidanjem ovog zakona se sada neće postići bog zna šta jer su vlasti u protekle dve godine dodelili projekte za deonice za izgradnju puteva, različite vrste komunalne infrastrukture i sada mogu da kažu da rade jednu dobru stvar i jednu stvar koju je tražila Evropska komisija, čime otkočuju i proces evropskih integracija, dok je zapravo šteta već načinjena.

I.K.

Prethodni članak

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu treba menjati u skladu sa intenzivnim klimatskim promenama, kaže Aleksandar Stevanović sa Instituta za socijalnu medicinu

RERI: Ne postoji društveni konsenzus o izmenama Zakona o planiranju i izgradnji

Sledeći članak