Mladi ljudi se često susreću sa osudom okoline kada podele sa nekim da žele da posete psihologa ili da im je prosto potreban razgovor, pa se često mladoj osobi može pripisati da je „luda” i dokona i da bi se, ukoliko se, na primer, dohvati knjige ili počne nešto konkretno da radi njen problem i rešio. Zapravo ovakav pristup problemu dovodi do pogoršavanja situacije, pa mladi osećaju sve veću sramotu i stigmu kada treba da se obrate stručnjacima za pomoć. Period pandemije koronavirusa doprineo je još većoj izolovanosti svakog pojedinca i pojedinke, ali i povećanju neizvesnosti u pogledu svakodnevice, generalno.
U tekstu Mentalno zdravlje mladih – današnji izazovi neuropsihijatrica Dragana Vuković, navodi da su u društvu „prisutni patrijarhalni stavovi i nasilne forme ponašanja koje se promovišu kroz različite segmente društva, kod kuće, u školi, medijskim porukama, odnosno u svim privatnim i javnim sferama pa je važna i obavezna prevencija nasilja i rodna ravnopravnost.”
Kod mladih se mogu razviti i različiti poremećaji u mentalnom zdravlju koji obuhvataju, anksioznost, bes, frustraciju, viši stepen nervoze i druge, što može biti praćeno i fizičkim posledicama poput glavobolje, ubrzanog rada srca, mučnine i slično. Takođe se mogu razviti poremećaji ishrane poput anoreksije i bulimije, poremećaji u ponašanju, rizična seksualna ponašanja, konzumacija alkohola i droga, samopovređivanje, ali i samoubistvo.
Na mlade i njihovo mentalno zdravlje može uticati i neizvesna budućnost i nemogućnost pronalaska posla, ali i izazovi sa kojima se susreću u školi ili na fakultetu, a sociološkinja Jovana Miljanović kaže da je neophodno da mladi žive u stabilnom durštvu, pa iako se ne može uticati na globalne krize, ističe da je važno da mladi povrate poverenje u institucije kako bi ostvarili svoj pun potencijal i formirali se u mentalno jake jedinke.
„Podizanje svesti o mentalnom zdravlju i mentalnoj higijeni je takođe nešto što je samo po sebi od vitalnog značaja. Radionice na ovu temu sa decom od najranijih uzrasta su nešto što bi doprinelo kao i različiti društveni događaji koji u fokus stavljaju mentalno zdravlje. Istakla bih da se posebno moraju edukovati ljudi koji najviše vremena provode sa decom i mladima, dakle roditelji, bake i deke, učitelji nastavnici i treneri. Važno je da oni budu osnaženi da prepoznaju simptome mentalnih problema kod mladih prilikom prvih naznaka”, rekla je sociološkinja Jovana Miljanović.
Mladi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske uzrasta od 19 do 22 godine, među kojima je najviše žena 91,8% bili su deo ankete ,,Mišljenje i stavovi mladih o anksioznosti i mentalnom zdravlju’’ , a rezultati su pokazali da se 92,4% mladih nekada osećalo anksiozno, a kod 43,9% njih je izostala podrška porodice. Ovo istraživanje je pokazalo da su mladi sve otvoreniji u razgovoru sa svojim vršnjacima, a za 72,5% njih je imalo pozitivno iskustvo u razgovoru o anksioznosti. Ono što je još pokazala ova anketa jeste i da većina njih i to čak 87% mladih kaže da obrazovni sistem ne nudi informacije o anksioznosti i mentalnom zdravlju.
U toku je Festival mentalnog zdravlja koji traje od 10. do 20. oktobra u Somboru, Novom Sadu i Subotici, a može se pratiti i onlajn. Podsetimo, 10. oktobar je Svetski dan mentalnog zdravlja. Svetska zdravstvena organizacija procenila je da se od početka pandemije korona virusa i to samo u prvoj godini broj depresivnih i anksioznih poremećaja povećao za 25%, a sistem zaštite i očuvanja mentalnog zdravlja i podrške narušen, posebno u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Ukoliko vam je neophodna pomoć možete se obratiti:
- Centru Srce na broj 0800 300 303,
- Klinici dr Laza Lazarević na broj 0800 309 309,
- SOS ženskom centru na broj 021 422 740,
- ili pozvati besplatnu nacionalnu telefonsku liniju 0800 309 309 za pružanje psihosocijalne podrške svim građanima.
S.T.