Međunarodna organizacija rada (MOR) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) analizirale su prednosti i mane rada od kuće, koji se od izbijanja pandemije koronavirusa od izuzetka pretvara u normu za rastući procenat radnica i radnika širom sveta.
U prednosti nabrojane u izveštaju spadaju bolja ravnoteža privatnog i poslovnog života, fleksibilno radno vreme i fizička aktivnost, smanjeno vreme provedeno u saobraćaju i, sledstveno, manje zagađenje vazduha. MOR i SZO procenjuju da takve okolnosti mogu doprineti fizičkom i mentalnom zdravlju ljudi, te društvenom blagostanju.
Ipak, kako javlja MOR, rad od kuće (teleworking) doprinosi i izolovanosti, burnoutu, razvoju depresije, porodičnom nasilju, povredama sistema organa za kretanje i drugim povredama, zamaranju očiju, porastu konzumiranja alkohola i nikotina, preterano dugom sedenju i nezdravom rastu telesne mase.
„Tokom gotovo dve godine od početka pandemije postalo je jasno da rad od kuće može doprineti zdravlju, ali i imati negativne posledice“, izjavila je ovim povodom Maria Neira, šefica Departmana za životnu sredinu, klimatske promene i zdravlje SZO. Ona je dodala da je radi prevencije negativnih posledica rada od kuće neophodno da vlade, poslodavci i radnici sarađuju, a zdravstvene organizacije uvedu pravila i prakse usmerene na dobrobit radnica i radnika.
MOR i SZO apeluju na relevantne aktere da iskoriste priliku da osmisle i implementiraju norme koje odgovaraju „novoj realnosti“ i omoguće da milioni ljudi ostvare zdrav, produktivan i dostojanstven rad. Poslodavci bi, tako, trebalo da zaposlenima omoguće rad na adekvatnoj opremi; snabdeju ih relevantnim informacijama, smernicama i organizuju obuku u cilju smanjivanja negativnih psihosocijalnih i mentalnih posledica rada od kuće; da menadžere obuče u polju mendažmenta rizika i promovisanja zdravog radnog okruženja. U jednu od značajnijih predloženih mera spada obezbeđivanje prava radnika da ne budu non-stop dostupni putem telekomunikacionih sredstava („right to disconnect“) i prava na odmor.
U izveštaju se zagovara i podizanje nivoa participacije radnika u organizovanju posla, za koje se predlaže da se postigne jačanjem dijaloga između radnika i upravljača, sa naglaskom na obostranoj disciplinovanosti u ispunjavanju dogovorenih ciljeva.
I.K.