Ekonomija Islanda se stabilno razvija i raste brže od privreda drugih evropskih zemalja, a jedan od glavnih razloga je implementiranje kraće radne nedelje – većina radnika i radnica radi četiri dana nedeljno. Prema procenama MMF-a ekonomija Islanda je tokom 2023. godine zabeležila 5% rasta što je stavlja na drugo mesto u Evropi, a ovi podaci se u velikoj meri poklapaju i potvrđuju nalaze istraživanja o efektima skraćene radne nedelje na ovoj ostrvskoj državi koje je pre nekoliko dana objavljeno.
Studija koje su sproveli Autonomy Institute iz Londona i Alda (Asocijacija za održivost i demokratiju) iz Rejkjavika u saradnji sa islandskim Ministarstvom za socijalna pitanja i rad i Agencijom za bezbednost i zdravlje na radu urađena je na osnovu podataka prikupljenih tokom 2021. i 2022. godine tokom kojih je skraćena radna nedelja u ovoj državi postala šire prihvaćena. Tome su prethodili probni pilot-programi u javnom sektoru od 2015. do 2019. godine koji su se pokazali uspešnima nakon čega su sindikati dobili zeleno svetlo da putem izmena kolektivnih ugovora ispregovaraju pravo na skraćeno radno vreme bez smanjenja plate za čak 86% radne snage Islanda.
Evo šta su neki od ključnih zaključaka istraživanja
- 62% ljudi koji rade skraćeno radno vreme izjavili su da su zadovoljniji svojim rasporedom.
- 97% radnika smatra da im je skraćeno radno vreme olakšalo balansiranje između poslovnih i privatnih obaveza, ili su barem zadržali postojeći balans (od kojih je više od polovine, 52%, reklo da se taj balans poboljšao).
- 42% onih koji su prešli na skraćeno radno vreme smatra da im je to smanjilo stres u privatnom životu, nasuprot 6% koji su rekli da im se stres povećao.
Dodatno, u studiji se zaključuje i da je islandska ekonomija ostala stabilna, sa postojanim rastom BDP-a, niskom stopom nezaposlenosti i najvećim rastom produktivnosti među nordijskim zemljama, čime su otklonjene ranije skepse o ekonomskom uticaju skraćivanja radnog vremena.
Studija preporučuje proširenje smanjenja radnog vremena u privatnom sektoru, posebne mere podrške za sektore sa dužim radnim satima i dodatno zapošljavanje u zdravstvu i obrazovanju kako bi se unapredio balans između posla i privatnog života i smanjila iscrpljenost radnika u ovim službama.
„Sveukupno, islandska ekonomija je ostala snažna nakon uvođenja široko rasprostranjene skraćene radne nedelje. Prikupljeni dokazi sugerišu da, kada radnici imaju bolji balans između posla i privatnog života i kada su odmorniji, to koristi i ekonomiji“, rekao je Vil Strondž, direktor istraživanja u Institutu Autonomy, u saopštenju.
On je zaključio i da Islandska priča nudi sasvim drugačiju viziju u odnosu na zemlje širom Evrope koje se suočavaju sa niskom produktivnošću, koju pokušavaju da reše koristeći stare i neuspešne metode.
M.M.