Parlamentarni izbori 2020: daleko od iznenađenja ali šta nam se ovo desilo?

Foto: Mašina

Vladajuća Srpska napredna stranka je ubedljivi pobednik na parlamentarnim izborima održanim u Srbiji 21. juna. Prema još uvek nezvaničnim rezultatima SNS je došla do 62,6% glasova, odnosno 189 poslanička mandata u Skupštini.

Rezultati izbora pokazuju da su (spušteni) cenzus, osim predstavnika manjina, prešle samo tri liste od čak dvadeset i jedne: Aleksandar Vučić – Za našu decu, koalicija Socijalistička partija Srbija – Jedinstvena Srbija i lista Aleksandar Šapić – Pobeda za Srbiju.

Kako navodi Insajder, izlaznost od najviše 49% upisanih birača je, prema podacima koje su objavili Ipsos i Cesid istorijski na nižem nivou u odnosu na prethodne izbore, a dominacija jedne stranke na najvećem nivou od uvođenja višestranačkog sistema u Srbiji. Iako je Savez za Srbiju proglasio kampanju bojkota uspešnom, niska izlaznost može biti i posledica još uvek aktivne epidemije koronavirusa, ali i generalno gubitka poverenja građana u izborni sistem.

Izlaznost je 2012. bila 57.80%, onda je 2014. glasalo 53.09% upisanih, dok je na parlamentarne izbore 2016. godine izašlo 56.07% birača. U glavnom gradu na ovim izborima izlaznost je bila 15% manja nego pre četiri godine, kako prenosi Insajder, pa se jedino tu može govoriti o određenim dometima kampanje za bojkot.

Brojne nepravilnosti na biračkim mestima

Na ovogodišnjim izborima zabeležene su nepravilnosti na preko 5% biračkih mesta, što je više nego na parlamentarnim izborima 2016. godine kao i predsedničkim 2017. godine, saopštila je posmatračka misija Crte. Samo u periodu od 19 do 20 časova je na dva biračka mesta došlo i do fizičkih incidenata.

Crta je tokom dana policiji prijavila tri slučaja takozvanog bugarskog voza – 2 u Zrenjaninu i 1 u Požarevcu. O ovome je blagovremeno obaveštavana i policija, ali po izlasku na teren nije pronalazila prijavljene osobe.

Posmatrači su takođe zabeležili i nepravilnosti kao što su neproveravanje identiteta birača, nekorišćenja UV lampe, pravljenja paralelnih spiskova na biračkim mestima i nepoštovanje procedura za glasanje.

foto: Marko Rupena / Kamerades

Ko će sada biti opozicija?

Nakon ubedljive pobede Srpske napredne stranke na parlamentarnim, ali i na pokrajinskim i lokalnim izborima, odsustva dela opozicije koja je bojkotovala izbore, kao i potpunog fijaska onog dela opozicije koja je rešila da na njih izađe, Srbija u narednom sazivu parlamenta praktično neće imati opoziciju.

Kako za Dojče vele ocenjuje politikolog Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka „imaćemo skupštinu u kojoj će opoziciju izigravati Aleksandar Šapić i stranke nacionalnih manjina, koje zapravo nikada nisu bile temeljna opozicija“. Spasojević takođe navodi i da izlaznost ipak nije bila toliko manja da bismo govorili o snazi opozicionog bloka.

Mislim da ćemo stoga u narednom periodu najviše ličiti na Mađarsku. Dakle, sistem u kojem imate jednu veliku stranku i nekoliko malih, koje zapravo nisu ni prava opozicija, dodao je Spasojević.

Valja pomenuti i da je premijer Mađarske Viktor Orban među prvima čestitao SNS-u i Vučiću pobedu na parlamentarnim izborima u Srbiji.

Činjenica da SNS trenutno ima apsolutnu većinu ostavlja im mogućnost da donose odluke bez ikakvih političkih ograničenja u Parlamentu, menjaju Ustav i generalno rade šta žele.

Rapodela mandata na osnovu 93,4% realizacije uzorka; Izvor: cesid.rs

Kako do formiranja Vlade?

Kako je SNS osvojio više od dve trećine mandata u parlamentu, nema nikakve neizvesnosti oko formiranja Vlade, već je to stvar odluke Aleksandra Vučića. Ko će biti koalicioni partneri za sada nije poznato, a donošenje te odluke će sačekati dok se Vučić ne vrati sa puta.

Za nas je važno da pokažemo u formiranju naredne Vlade da nismo bahati, da ćemo uzeti u vladu ljude sa lista koje nisu prešle cenzus, nagovestio je predsednik SNS.

Da li će SPS postati nova opozicija ili ne ostaje da vidimo:

Posle ovih izbora više ne bi smelo da bude mesta za SPS u vladi, ali nisam siguran da Vučić, znajući koju političku krizu buduće odluke oko Kosova mogu da izazovu, želi da preuzme kompletnu odgovornost, smatra politikolog Vuk Velebit.

Prema pisanju medija za premijersku funkciju u igri su Siniša Mali, Ana Brnabić i Branislav Nedimović.

Naredni redovni izbori u Srbiji nas čekaju 2022. godine, kada će se održati predsednički izbori na kojima će Aleksandar Vučić imati priliku da se bori za drugi predsednički mandat.

I.P.

Prethodni članak

Konačno počele isplate pomoći samostalnim umetnicama i umetnicima

Lokalni izbori 2020: brisanje opozicije sa mape Srbije

Sledeći članak