Partija radikalne levice osuđuje nametanje poreza frilenserima i poziva na organizovanje

radni sto
Ilustracija

Država najpre treba da naplati porez velikim kapitalistima, monopolistima i crkvi, a ne bi trebalo da tereti domaće radnike porezom za koji je odgovoran strani poslodavac, poručuju iz Partije radikalne levice.

PRL je reagovala na najavu Poreske uprave Ministarstva finansija da će krenuti sa ubiranjem poreza od radnica i radnika koji ostvaruju prihode preko interneta. Kako se navodi u saopštenju PRL:

S obzirom da radnopravni status radnika angažovanih preko „platformi“ (koje nisu klasični poslodavci iz inostranstva, već parazitski „posrednici“ između pružaoca i korisnika usluge sa svim drugim osobinama poslodavca) nije zakonski regulisan, ne postoji opravdan osnov da država uzima bilo šta od radnika koji su prinuđeni da rade kao jeftina radna snaga, jer ne mogu u svojoj zemlji da nađu pristojno plaćen posao.

Odbor za socijalna pitanja Partije radikalne levice smatra da je ovo samo poslednja u nizu regulativa Ministarstva finansija koje doprinose iseljavanju radno aktivnih. U takve mere spadaju i favorizovanje stranih i velikih poslodavaca, slabo plaćeni programi praksi za mlade, prepreke u ostvarivanju radnog staža i zdravstvenog osiguranja za fleksibilno zaposlene, smatraju u ovoj partiji.

Osuđujući postojeće i najavljene poreske politike, PRL od države zahteva „da porez uzme najpre od velikih kapitalista, monopolista i crkve“, dok ne bi trebalo da „za porez za koji je odgovoran strani poslodavac tereti domaćeg radnika“.

Partija radikalne levice podseća i na to da je najavljeni potez u neskladu sa Vladinim propagiranjem rada u sektoru informacionih tehnologija i poziva vlasti da, umesto domaće radne snage, pritisak usmeri prema stranim kompanijama koje posluju na domaćem tržištu, primoravajući ih da odrede domaće predstavnike, plate poreze i omoguće frilenserima ostvarivanje radnih prava.

Sve više neformalno angažovanih radnica i radnika

Po podacima Međunarodne organizacije rada čak 60% radno aktivnih ljudi na svetu radi u nekim od oblika neformalne ekonomije. Neformalni sektor je u ekspanziji u nerazvijenim i zemljama u razvoju, koje odgovaraju za čak 93% zaposlenih, dok je na našem kontinentu neformalno zaposlena samo četvrtina radno aktivnih. Izveštaj MOR-a pokazuje i da se na globalnom nivou „siromašni suočavaju sa većim rizikom da budu neformalno zaposleni i da je stopa siromaštva među neformalno zaposlenima veća“.

U Srbiji udeo prekarno angažovanih raste iz godine u godinu, i trenutno obuhvata oko polovine onih koje (uopšte) prepoznaje domaća statistika. Istraživanja potvrđuju da radnici prihvataju prekarne poslove u nedostatku sigurnijih i dugotrajnijih:

Nezaposleni prihvataju ovakav način angažovanja jer je alternativa nezaposlenost (90,4% zaposlenih na određeno vreme ne može da nađe posao na neodređeno vreme; od 42.825 zaposlenih sa evidencije u avgustu 2017, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, 63% je angažovano na privremenim i povremenim poslovima, 25% je zasnovalo radni odnos na određeno vreme, a samo 11% je zasnovalo radni odnos na neodređeno), pisala je Sarita Bradaš 2017.

Istraživanje Sarite Bradaš i Maria Reljanovića iz novembra prošle godine pokazalo je da je Srbija prva u Evropi po broju angažovanih na kraće od tri meseca, te da su svaki deseti radnik i svaki treći samozaposleni u riziku od siromaštva. Frilenseri i prekarno zaposleni, pritom, u Srbiji imaju velike poteškoće da ostvare radnička prava poput prava na bolovanje i na sindikalno organizovanje, o čemu je Mašina višekratno izveštavala.

U takvim uslovima, rad preko onlajn platformi, iako ne obezbeđuje socijalnu i zdravstvenu sigurnost, za mnoge predstavlja uslov preživljavanja. Za očekivati je da aktuelna ekonomska kriza u kombinaciji sa merama ograničenja kretanja i kućne izolacije koje se periodično uvode protiv širenja koronavirusa uzrokuju porast interesovanja (i primoranosti) na rad od kuće, preko platformi.

Partija radikalne levice saopštenje zaključuje konstatacijom da će podržati, podstaći i pomoći organizovanje svih radnica i radnika angažovanih preko platformi i svih prekarnih radnika, te dati predlog nove ekonomske politike.

I.K.

Prethodni članak

Dragićević-Šešić: Svako gušenje slobodne reči je opasno, ali agresija na slobodu umetničkog izražavanja je još opasnija

Uhapšeni osumnjičeni za vandalizam u Staroj Kapetaniji

Sledeći članak