Prema izveštaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj proizvodnja plastičnog otpada će se utrostručiti do 2060. godine. OECD kaže da polovina plastike završi na otpadu, a da se tek petina reciklira, javlja Gardijan.
Po Tihom okeanu pluta cela „Atlantida” od plastičnog otpada, Veliko pacifičko ostrvo smeća iliti Velika tihookeanska zakrpa đubreta, kako više volite (Great Pacific Garbage Patch), koje se proteže od Havaja do Japana i triput je veće od Francuske. Plastičnog smeća ima i u najdubljim delovima okeana. Životinje se guše u komadićima plastike i zapetljavaju u mreže, a kancerogene nusprodukte sagorevanja plastike udišemo kad god se zapali neka deponija.
Manje očigledno je što njeni najmanji komadići, mikroplastika, prodire u krvotok živih bića, u posteljicu sisara i u njihove fetuse, koji su inače zaštićeni od mnogih polutanata sa kojima je evolucija imala više vremena da „izađe na kraj”. Podsetimo, sve je jasnije da mikroplastika zbunjuje sistem žlezda sa unutrašnjim lučenjem, značajno doprinosi sterilitetu muškaraca i predstavlja faktor potencijalnog izumiranja ne samo ostalih vrsta (prema kojima smo i previše ležerni), već i ljudske.
SAD, Saudijska Arabija, Indija i Kina bi da same određuju svoje obaveze; zemlje u razvoju traže strože mere
Kao što smo i ranije pisali, proizvodnja plastike se ubrzava od šezdesetih godina dvadesetog veka, a polovina do sada proizvedene plastike izlivena je od početka 21. veka. Industrija plastike je štetna i zbog toga što se oslanja na industriju fosilnih goriva, te zbog otrovnih hemikalija koje se koriste u njenoj proizvodnji: poput bisfenola A, prisutnog u nedozvoljenim koncentracijama u urinu većine ispitivanih Evropljana.
„Grinpis poziva na smanjenje proizvodnje plastike za najmanje 75% do 2040. godine, kako bi se emisije gasova staklene bašte zadržale u okviru scenarija od 1,5 stepeni Celzijusa”, izveštava Gardijan.
Ovih dana, od 13-17. novembra, u Najrobiju u Keniji se održava treća runda pregovora o smanjenju proizvodnje plastike na svetu. Gardijan javlja da je cilj ovih pregovora da se do kraja 2024. postigne formalni međunarodni sporazum. Šef Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu ga je nazvao „najvažnijim dogovorom od Pariskog sporazuma” iz 2015.
Prethodna runda pregovora održana je takođe u Parizu, u maju. „SAD, Saudijska Arabija, Indija i Kina su se zalagale za sporazum u ‘pariskom stilu’ gde bi države imale slobodu da određuju sopstvene obaveze, dok su druge, uključujući zemlje Afrike i mnoge zemlje u razvoju, preferirale snažne globalne obaveze”, javlja Gardijan. Međunarodni pregovarački komitet (INC).
I.K.