Priznanje Palestine: Simbolička pobeda ili besmisleni gest?

Juče su Velika Britanija, Kanada, Australija i Portugal formalno priznale Palestinu prema granicama iz 1967. godine. Nekoliko drugih zemalja trebalo bi da ih sledi na današnjoj sednici Generalne skupštine UN, uključujući Belgiju, Francusku, Luksemburg i Maltu, a moguće je da se pridruže i Novi Zeland i Lihtenštajn. Mnogi Palestinci i aktivisti smatraju da je ovaj potez uglavnom simbolički, jer ne preduzima ništa konkretno da se okonča genocid u Gazi niti okupacija istorijske Palestine.

Transparent "from the river to the sea palestine will be free"

Međutim, ovaj potez svakako pokazuje sve veću izolaciju s kojom se Izrael suočava, čak i među svojim zapadnim saveznicima čiji građani gotovo dve godine protestuju protiv saučesništva u genocidu u Gazi. Kritičari kažu da priznanje Palestine, podeljene prema granicama iz 1967. godine, služi kao način da ove države izbegnu odgovornost za sprovođenje drugih mera, poput embarga na oružje i prekida diplomatskih odnosa sa Izraelom.

„Zemlje koje sada najavljuju nameru da priznaju Palestinu u narednim danima bile su, i nastavljaju da budu, saučesnici genocida […] Najhitniji zahtev sada je da se izvrši što veći međunarodni pritisak kako bi se odmah zaustavio napad na Gazu, spasili preostali stanovnici od ubistava ili etničkog čišćenja i sprečila trajna reokupacija cele teritorije u godinama koje dolaze“, piše palestinska članica izraelskog Kneseta za Jacobin, Aida Touma-Suleiman.

Ovaj talas priznanja je deo inicijative UN koju vode Francuska i Saudijska Arabija, sa ciljem oživljavanja rešenja sa dve države, što je bio deo Oslo sporazuma iz 1990-ih. U okviru tog sporazuma, 78% istorijske Palestine bi bilo predato Izraelu, dok bi Palestinci živeli u bantustanima na Zapadnoj obali, u Gazi i Istočnom Jerusalimu. Ovaj sporazum uskraćuje milionima Palestinaca pravo na povratak u domove njihovih predaka iz kojih su etnički očišćeni 1948. godine.

Štaviše, ovo priznanje državnosti od strane imperijalnih sila dolazi uz nekoliko preduslova, uključujući: ograničavanje političkih partija koje mogu učestvovati na izborima, zabranu da Palestina ima sopstvenu vojsku i zadržavanje izraelske kontrole nad vazdušnim prostorom i granicama.

Protest podrške narodu Palestine, Beograd. Foto: Mašina

Kao odgovor na priznanja, Izrael je objavio da će pokušati da anektira delove Zapadne obale. „Udvostručili smo jevrejska naselja u Judeji i Samariji (Zapadna obala) i nastavićemo tim putem“, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu juče.

„Dani kada su Velika Britanija i druge zemlje određivale našu budućnost su gotovi […] Jedini odgovor na ovaj anti-izraelski potez je suverenitet nad istorijskom domovinom jevrejskog naroda u Judeji i Samariji i trajno uklanjanje ludosti o palestinskoj državi sa agende“, napisao je izraelski ekstremno desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich na društvenoj mreži X.

Ironija ove izjave je u tome što je upravo britansko mešanje u Palestinsko pitanje omogućilo cionističku kolonizaciju zemlje putem Balfurove deklaracije iz 1917. godine, kojom je Palestina proglašena jevrejskom domovinom bez saglasnosti starosedelačkog palestinskog stanovništva.

A.M.

Prethodni članak

Poskupljenje sudskih taksi u Srbiji

Student Bogdan Jovičić, koji 11 dana štrajkuje glađu, dobrog je opšteg stanja

Sledeći članak