„Reforma pravosuđa nije administrativni zadatak koji treba što pre skinuti sa dnevnog reda“, kažu sudijski pomoćnici

Među 59 tačaka dnevnog reda današnje vanredne sednice Narodne skupštine, nalaze se predlozi izmena i dopuna Zakona o sudijama, Zakona o Pravosudnoj akademiji i Zakona o javnom tužilaštvu. Asocijacija sudijskih pomoćnika smatra da je način na koji se menjaju ta tri zakona prividno inkluzivan i predstavlja pokušaj da se unapred doneta odluka naknadno predstavi kao rezultat transparentnog dijaloga.

Dušanov zakonik

Asocijacija sudijskih pomoćnika saopštava da su, umesto ozbiljne javne rasprave, organizovana javna slušanja u avgustu, u vreme godišnjih odmora.

„Teško je poverovati da je avgust najbolji trenutak da se pravosuđe pozove da raspravlja o sopstvenoj budućnosti“, ističe se. Sam format dijaloga bio je duboko problematičan, navode sudijski pomoćnici.

„Predstavnici političke vlasti imali su neograničeno vreme da brane svoja rešenja, dok su ostali učesnici dobili najviše po deset minuta da objasne zašto je predloženi koncept loš. Država je imala neograničeno vreme da objašnjava zašto je u pravu, a kritičari deset minuta da dokažu suprotno. To nije demokratski dijalog, već njen privid“, navodi se.

Glasanje po hitnom postupku

Danas su izmene zakona na dnevnom redu pored 56 drugih tačaka, a sudijski pomoćnici pitaju kako u takvim uslovima iko očekuje celovitu i ozbiljnu parlamentarnu raspravu o promeni načina izbora sudija i javnih tužilaca naše zemlje.

„Stvara se utisak da se dijalog organizuje samo da bi se formalno štiklirala stavka o transparentnom, inkluzivnom i demokratskom zakonodavnom procesu. Reforma pravosuđa nije administrativni zadatak koji treba što pre skinuti sa dnevnog reda. Asocijacija sudijskih pomoćnika ne očekuje da političke vlasti prihvate svaku primedbu, niti da svi u pravosuđu imamo isti stav o Pravosudnoj akademiji, ali očekuje minimum: da se o budućnosti pravosuđa suštinski raspravlja i vodi stvarni dijalog pre nego što je politička odluka praktično doneta“, ističe Asocijacija sudijskih pomoćnika.

Kako smo ranije pisali, Asocijacija smatra da reforme tri zakona neće rešiti nijedan hronični problem pravosuđa.

„Pod plaštom reformi, predlog izmena ovih zakona uvodi monopol Pravosudne akademije u izboru sudija i javnih tužilaca i direktno potkopava ustavne garancije nezavisnosti i samostalnosti. Umesto da fokus reformi bude na rešavanju kadrovske krize u pravosuđu, suđenju u razumnom roku, jednakoj dostupnosti pravdi i vraćanju poljuljanog poverenja u institucije, dobijamo predloge zakona koji betoniraju zatvorenost sistema i stvaraju nove probleme“, ranije su naveli iz Asocijacije sudijskih pomoćnika.

A.G.A.

Prethodni članak

Narodni poslanik Robert Kozma o tome šta je SNS-u najvažnije na današnjoj sednici Skupštine

Dekanka Ekonomskog fakulteta u Beogradu o položaju Univerziteta na Šangajskoj listi

Sledeći članak