U Srbiji je 2021. godine usvojen Zakon o rodnoj ravnopravnosti, u okviru kojeg se nalazi i član kojim je regulisana upotreba rodno senzitivnog jezika, a čime je propisano da je ona obavezna. Međutim iako je član obavezan i deo je zakona, za kršenje ove odredbe ne postoje nikakve sankcije.
Upotreba rodno senzitivnog jezika je predmet sporenja brojnih državnih institucija i različitih feminističkih organizacija. Pojedine institucije, odbori i crkva su izričito protiv ovog člana zakona navodeći da se njime „skrnavi“ srpski jezik, dok se drugi zalažu za njegovu svakodnevnu upotrebu i skreću pažnju na značaj korištenja rodno osetljivog jezika, kada je u pitanju napredak u postizanju i dostizanju rodne ravnopravnosti.
Treba nas ohrabrivati da budemo vidljive jer nas ima malo u javnoj sferi
Jezik je promenljiva kategorija i nastaje kao dogovor jedne govorne zajednice. Jelena Filipović, redovna profesorka sociolingvistike i španskog jezika kaže da je morfologija jedan površinski sloj, koji je važan, ali da ne treba usmeriti pažnju samo na ustrojavanje jezika.
„Ja zato insistiram na tome da je morfologija jedan površinski sloj koji je veoma važan, ali ne treba sada da svu pažnju skrećemo na to da moramo da ustrojimo morfološki nivo jezika jer se onda uplićemo u raspravu da li je bolje reći profesorica ili profesorka jer to nije bitno. Treba pustiti društvo da napravi konsenzus kroz jednu visoku frekvenciju upotrebe određenih termina recimo kada su u pitanju profesije i titule, pa tek onda to standardizovati. Ali treba nas na određeni način ohrabrivati da budemo vidljive jer nas ima malo u javnoj sferi“, objašnjava Filipović.
Podkast možete slušati na platformama Anchor.fm, Spotify, Youtube, a sve u vezi sa podkastom možete pratiti na društvenim mrežama Devojke iz predgrađa, na Fejsbuk i Instagram profilu pod nazivom Podcast DIP.