Dubrovčani se protiv spekulativnog projekta luksuznog turističkog naselja sa golf igralištem na brdu Srđ bore od daleke 2006. Okupljeni u inicijativu Srđ je naš! objašnjavali su, između ostalog, da bi vile za odabrane pojele jedini preostali prostor na koji grad, stisnut između planina i mora, još može da se širi, a zalivanje travnjaka popilo gradu neophodnu pijaću vodu, koja je sve deficitarniji resurs.
Elitni kompleks umesto kompleksnosti života: to je ono što se grubo nametalo „valorizacijom“ Srđa; „konkurentni turistički proizvod koji jamči ekskluzivnost, visoku potrošnju“ umesto složenosti urbanih funkcija koja je osnovna odlika grada, na način na koji komercijalne monokulture zauzimaju prostor za biodiverzitet. Zli jezici bi rekli da i predstavnici vlasti koji su se za ostvarenje projekta zalagali, a sada prisvajaju pobedu građana, imaju neke svoje komplekse. Oni ne priliče nijednoj zajednici, a ponajmanje gradu iznad čije većnice u kamen uklesano već vekovima stoji „Obliti privatorum, publica curate“ – Zaboravite na privatno, brinite o javnom!
Projekt „kontroverznog izraelskog investitora“ Arona Frenkela je predviđao preko 300 hektara golf-terena, 240 vila, dva hotela i apartmansko naselje na teritoriji prethodno namenjenoj za svima dostupne, sportsko-rekreativne sadržaje i znatno niži stepen izgrađenosti. „Infrastrukturu za masovnu izgradnju, ekvivalent za 20.000 ‚običnih‘ građana, platili bi većim dijelom građani, a jednako tako na leđa građana pali bi i okolišni pritisci planiranog projekta apartmanizacije”, pisalo je u jednom od saopštenja aktivističke organizacije Zelena akcija. Svaka sličnost sa kasnijim zamislima širom regiona je sistemska.
Protivljenje štetnom projektu u Dubrovniku bilo je jedan od prvih primera organizovanja građanskog otpora investitorskom urbanizmu u ovom kraju sveta, na koji su se ugledale mnoge potonje inicijative i uz čije korake su stasale i prekalile se dve generacije aktivistkinja i aktivista. Uprkos tome što se malo sličnih kampanja završilo pobedama, uspeh ove borbe daje nadu da protiviti se jačem nije uzaludno.
„Kao neku vrstu odmazde prema Zelenoj akciji investitor je pokrenuo cijeli niz postupaka“
O značaju odluke Međunarodnog centra za rešavanje ulagačkih sporova u Vašingtonu i onome što joj je prethodilo su na konferenciji za štampu održanoj u Dubrovniku 25. maja govorili Enes Ćerimagić iz organizacije Zelena akcija i Đuro Capor iz stranke Srđ je Grad, koja ima predstavnike u gradskoj skupštini.
Investitor, preduzeće Razvoj golf i holandska firma Elitech, su Hrvatsku tužili 2017. nakon što su 2016. inicijativa Srđ je naš i Zelena akcija uz podršku stručnog udruženja Udruge hrvatskih arhitekata osporili zakonitost dozvola koje su izdate za projekat na sudu u Splitu, objasnio je Ćerimagić na konferenciji. Tada je oboreno rešenje o prihvatljivosti zahvata na Srđu za okoliš (analogno odobrenju za studiju uticaja projekta na životnu sredinu).
Dve godine ranije Visoki upravni sud Hrvatske je ukinuo odluku o izmeni prostornog plana kojom je obuhvat projekta povećan 3 puta. „Presuda Visokog upravnog suda u Zagrebu potvrdila je da smo bili u pravu sve ove godine kada smo tvrdili da je projekt na Srđu nezakonito narastao sa 100ha na 310ha, kako bi se investitoru, devastacijom prostora putem prekomjerne izgradnje apartmana i vila, omogućilo stjecanje nepripadajuće zarade, iskorištavanjem pozicije Dubrovnika kao zaštićene svjetske baštine“, pisali su aktivisti 2014.
„Nezadovoljni takvim ishodom investitori su pokrenuli arbitražni zahtjev u kojem tuže Republiku Hrvatsku i, prema medijskim natpisima, traže odštetu od 500 milijuna eura“, objasnio je Ćerimagić.
Zelena akcija se u spor uključila u svojstvu takozvanog prijatelja suda, pojašnjava, a predstavnici ove građanske organizacije su u tom svojstvu nastojali da obrazlože okolnosti i kontekst u kom se odlučivalo o projektu na Srđu. Iako mnogi svojataju pobedu, on je ocenio da je upravo ta argumentacija bila ključna za odbacivanje tužbe.
„Bitno je reći da smo ovu presudu čekali skoro šest godina, i da je iznos koji su investitori tražili apsolutno nevjerovatan“.
„Ovo je velika pobjeda i želimo čestitati svima koji su u tome sudjelovali i koji se nisu dali zastrašiti prijetnjama investitora i raznim pritiscima koji su se vršili na one koji su kritički propitivali ovaj projekt“, rekao je Ćerimagić, dodajući da je upravo proces pred arbitražnim sudom korišćen kao jedan od najvećih pritisaka. Pritisci i dalje traju:
„Kao neku vrstu odmazde prema Zelenoj akciji investitor je pokrenuo cijeli niz postupaka tako da mi trenutno imamo dva sudska postupka koje investitor vodi što protiv Zelene akcije kao organizacije što protiv odgovornih osoba, mene i mojih dvoje kolega iz Zelene akcije da bi nam otežao naš rad i da bi sudskim troškovima i kaznama onemogućio naše kritičko propitivanje ovog projekta i da bi nam osporio pravo koje bi svakom trebalo biti dostupno, a to je pravo na kritičku slobodnu riječ“, dodao je Ćerimagić.
„Investitori koji su trebali graditi golf terene na Srđu iznad Dubrovnika, nikako se ne uspijevaju pomiriti s porazom, pa sad igraju na iscrpljivanje, odnosno ucjenu, pa i reket, a prema državnim institucijama ali i aktivistima Zelene akcije koji su zajedno sa lokalnom dubrovačkom inicijativom Srđ je naš vodili akcije i postupke protiv golferske investicije: ‚U jeku globalne ekološke krize predstavnici jedne od najstarijih hrvatskih organizacija za zaštitu okoliša umjesto bavljenja ekološkom krizom moraju se braniti od suludih optužbi”‘, stoji u tekstu portala Bilten i saopštenju Zelene akcije iz septembra 2021.

Ako ti ne uspeju malverzacije – tuži državu koja ih nije omogućila
„Ono što je važno napomenuti, podsjetiti i nikako ne zaboraviti je da se od 2006. naovamo građani i udruge civilnog društva, a kasnije i stranka Srđ je Grad, suprotstavljaju sprezi investitora i političkih struktura kako na razini grada tako i na razini države. Od 2006. do danas je prošlo sedamnaest godina – sedamnaest godina dokazivanja da je ovaj projekat štetan i za grad, a zamalo i za Republiku Hrvatsku da je bilo kojim drugim slučajem presuda bila drugačija“, izjavio je Đuro Capor iz stranke Srđ je Grad.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je na svom sajtu u saopštenju od 24. maja navelo da su tužitelji u svom podnesku tvrdili da je „postupanje hrvatske strane dovelo do gubitka vrijednosti projekta Golf i povezane imovine što je dovelo do toga da je zemljište izgubilo značajan dio svoje vrijednosti, da je time doveden u pitanje i sam projekt te da je Republika Hrvatska, između ostaloga, indirektno izvršila eksproprijaciju tužiteljevih ulaganja“
Međuti, Capor je ukazao na to da je do skoka vrednosti zemljišta, na čiji pad vrednosti se investitor žalio arbitražnom sudu, zapravo došlo nezakonitim putem. Po njegovim rečima, u Vašingtonu su potvrđene prethodne tri presude sudova u Hrvatskoj koje dokazuju da se investitoru zapravo pogodovalo, odnosno da se na nezakonite načine osiguravala prenamena zemljišta i povećavanje vrednosti zemljišta petnaest puta.
GUP za Grad po mjeri čovjeka
Konferencija za štampu je održana ispred Gradske vijećnice, u kojoj su u toku izmene Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika. Ukazavši na to, Capor je zahtevao da se iz GUP-a konačno izbriše golf projekat. U prethodnom periodu to nije učinjeno pod izgorovom da traje arbitražni postupak, uprkos tome što su se protiv projekta izjasnili i domaći sudovi i građani putem referenduma.
„Volja građana je bila jasna: više građana nego što je izglasalo gradonačelnika Frankovića izjasnilo se protiv ovog projekta. Očekujemo dosljedno ponašanje i gradonačelnika Frankovića i njegovih koalicijskih partnera, sve nekadašnjih članova Dubrovačkog dogovora – dakle ‘golf koalicije‘ – da se jasno distanciraju od ovog projekta, da se jasno distanciraju od sve korupcije koja je pratila donošenje prostornih planova, i želimo da se konačno svi smještajni kapaciteti izbrišu iz područja sporta i rekreacije namjenjene građanima i da se provede referendumska volja građana“, izjavio je Capor. Jedino to bi, smatra, bila prava čestitka građanima i građankama koji su izašli na referendum i koji su se sve ovo vreme suprotstavljali projektu.
„Dubrovački dogovor“ koji je Capor pomenuo bila je široka koalicija sklopljena na lokalnom nivou 2013. godine u cilju donošenja Urbanističkog plana uređenja Golf resorta na Srđu. Referendum na koji Capor referiše aktivisti su inicirali iste godine. Referendum formalno nije uspeo, jer je na njega izašlo 30% upisanih birača, umesto barem 50%. Ipak, aktivisti su i tada skretali pažnju na činjenicu da se ogromna većina od 11.000 izašlih, odnosno preko 80%, izjasnilo protiv projekta, te da je u pitanju više ljudi nego što je na izborima glasalo za tadašnju lokalnu vlast.
Zelena akcija je tada podnela tri tužbe nacionalnim institucijama, na osnovu kojih je projekat i zaustavljen, a inicijativa Srđ je naš! je 2013. izrodila stranku Srđ je grad, čiji predstavnici su ušli u gradsku skupštinu. Đuro Capor je zato na konferenciji za štampu čestitao i onima koji su iz aktivizma ušli u institucije i referendumsku volju građana branili u gradskoj skupštini Dubrovnika.
„Da ove izmjene GUP-a ne bi bile samo kozmetičke tražimo dosljedno provođenje volje građana i brisanje smještajnih kapaciteta sa Srđa. Treba li nam zaista u Dubrovniku 15.000 novih kreveta na sav ovako prekomjerni turizam i neodrživost?“
Sudovi treba da odluče o još dva arbitražna postupka koja je inicirao Frenkel, u čijem vlasništvu je i oko polovine od 300 hektara na kojima je naselje i tereni trebalo da se grade. Osvrćuću se na štetnost spornog projekta po grad, Ćerimagić je izdvojio pitanja klimatskih promena i preteranog turizma, od kojih Dubrovnik već pati:
„Prije desetak godina mi smo ukazivali na problematičnost tog projekta iz cijelog niza aspekata. Među ostalim, i iz perspektive klimatskih promjena. Prije desetak godina klimatske promjene su većini ljudi bile apstraktan i dalek pojam. Nažalost, danas se sa njima suočavamo kao sa našom svakodnevicom“, naglasio je predstavnik Zelene akcije, dodavši da će i poplave i suše kojima svedočimo biti sve češće. „U tom kontekstu bi ovakav projekt, da se realizirao, bio poguban za Dubrovnik“.