Stručnjaci i aktivisti zahtevaju da se građanima objasni šta donosi novi GUP Beograda

Preko trideset ekspertskih organizacija, građanskih i neformalnih inicijativa uputilo je zahtev nadležnim institucijama da hitno organizuju javne događaje, javne prezentacije Generalnog urbanističkog plana Beograda 2041 koji se nalazi na ranom javnom uvidu do kraja meseca.

Krovni urbanistički plan kojim će biti postavljena strategija urbanog razvoja glavnog grada Republike Srbije izložen je na rani javni uvid od 13-30. juna 2022. godine. Generalni urbanistički plan, GUP 2041, biće dostupan u radno vreme, na tri mesta u centru grada, gde građani od predstavnika obrađivača plana mogu zahtevati pojašnjenja.

U praksi, to znači da će se u plan u ovoj fazi najverovatnije uputiti samo građani koji umeju da ga tumače samostalno, što zahteva određeni stepen stručnosti. Za ostale bi ovaj tehnički dokument, koji će odlučiti sudbinu Beograda u naredne dve decenije, mogao da ostane nerazumljiv.

Da se to ne bi dogodilo preko trideset stručnih i organizacija civilnog društva zahteva od nadležnih da pored ranog javnog uvida organizuju i javne prezentacije, to jest javne događaje na kojima bi rukovodioci izrade plana građanima objasnili suštinu planskih rešenja i sa njima o tome prodiskutovali:

„Već prve reakcije na objavljivanje ranog javnog uvida ukazuju na to da je potrebno javnosti predočiti precizna i razumljiva objašnjenja predloženih rešenja i rasvetliti metodologiju i proceduru izrade generalnog urbanističkog plana, i to na javnom događaju tokom kojeg će biti omogućena dvosmerna komunikacija između zainteresovane javnosti i obrađivača plana i donosioca odluka.”

Samo tako bi javnost mogla da bude adekvatno informisana, navodi se u javnom zahtevu koji je adresiran na Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gradske uprave grada Beograda i Komisiju za planove Skupštine grada Beograda. Javni uvid nije isto što i javna prezentacija, naglašava se. Građani to uglavnom i ne znaju jer se javne prezentacije održavaju retko.

„U dosadašnjoj praksi smo svedoci toga da javni deo sednice Komisije za planove, koji se održava na koncu javnog uvida i participativne procedure, zapravo preuzima ulogu javne prezentacije – jer predstavlja prvi i jedini javni skup u proceduri na kome građani mogu obrađivačima plana i Komisiji za planove direktno da upute pitanja vezana za plansko rešenje i uživo objasne svoje stavove, potrebe i interese. Međutim, kako ovaj korak dolazi na kraju participativne procedure, i stoga nije namenjen predstavljanju planskog rešenja, već davanju komentara i diskutovanju podnetih primedbi, neophodno je javne prezentacije organizovati već u konceptualnoj fazi izrade plana – upravo u toku ranog javnog uvida u Generalni urbanistički plan Beograda, koji se trenutno održava”, konstatuje se u zahtevu.

Organizacije potpisnice podsećaju javnost na to da je izrada GUP 2041 počela pre tri godine i da je sprovedena bez adekvatnih konsultacija sa javnošću. U tom smislu, one pozdravljaju objavljivanje ranog javnog uvida, kao „dugo očekivani i pozitivan pomak”, ali i upozoravaju na to da kompleksnost i značaj plana obavezuju predlagača da iskoristi sve dostupne alate uključivanja javnosti u njegovu izradu.

Podsetimo, stručne organizacije kontinuirano skreću pažnju na to da nadležni prilikom izrade planskih dokumenata koriste samo zakonski minimum uključivanja javnosti, iako su im dostupna i temeljnija rešenja. Istraživanje „Javnost na distanci, demokratija u krizi” iz 2021. pokazalo je da su transparentnost izrade i usvajanja planova i mogućnosti građana da se o njima informišu u opadanju, te da je upitno koliko prostora za učešće u procesima planiranja grada građanima ostaje. Izveštaj o učešću građana u procesima urbanističkog planiranja u 2021. godini takođe pokazuje da se prilikom izrade i donošenja planova u proseku postiže tek trećina participacije koja bi bila moguća po važećim propisima.

„Uvereni smo da je otvoren pristup u interesu i gradske uprave i obrađivača plana, i da uz poboljšane mehanizme učešća javnosti u korigovanju i dopuni predloga GUP-a, možemo dobiti kvalitetan i sprovodiv plan koji će biti osnova za kvalitetan prostorni razvoj Beograda u narednom periodu”, zaključuje se u zahtevu.

Zahtev potpisuje 31 organizacija, građanska i neformalna inicijativa:

Nova planska praksa, Ministarstvo prostora, RERI – Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, Polekol, Pravo na vodu, BOŠ – Beogradska otvorena škola, CEUS, Ulice za bicikliste, Ekonaut, Zelena tranzicija, Bela čaplja 1165, Blok 37 zajednička akcija, ZaNašKej,  Blokovi.com, EKO Društvena akcija, UG Komšija Krnjača,  Bežanijska ostaje, Kosa prkosi,  Sačuvajmo Gardoš i Zemun,  Mirijevo zeleno i zdravo, Tačka komunikacije, CZKD, Udruženje građana Šljunkara, Blok 8 – Kineski zid, Inicijativa za zeleniji i uređeniji blok 44, MZ Stjepana Filipovića, Grupa Za naš lepu kraj Stjepana Filipovića, Inicijativa Blok 33, UG Zajednička akcija Blok 70/70a, Blok 45 Akcija,  Sačuvajmo zelenu Zvezdaru, UG Unija Treći Beograd.

I.K.

Prethodni članak

Predstavljen priručnik „Ne/nasilje i odgovornost, između strukture i kulture“

Nezadovoljni radnici Fijata pokrenuli proteste u Kragujevcu

Sledeći članak