Sedmi po redu, obnovljeni Trnjanski kresovi u Zagrebu, održani su juče, na mestu gde su partizani 1945. ušli u grad, u zajedničkoj organizaciji Mreže Antifašistkinja Zagreba i partnerskih organizacija, u povodu proslave Dana oslobođenja Zagreba „od fašističkog okupatora i zločinačke vlasti njihovih ustaških marioneta“.
Sa parolom: „Pokažimo zajednički da je Zagreb uvijek bio i ostat će nepokoreni grad!“ na Savskom nasipu su se okupile mnogobrojne organizacije i pojedinci kako bi upalili Trnjanske kresove i poslali glasnu poruku da od borbe neće odustati:
„Nažalost, i dalje svakodnevno svjedočimo obezvrjeđivanju značaja ovog dana i svega što je pobjeda nad fašizmom kasnije omogućila. I dalje nam se pred očima povijest besramno falsificira, odnos prema etničkim manjinama i izbjeglicama je sve nehumaniji, a prava žena i LGBTIQ+ populacije kontinuirano se gaze. Širi se opća materijalna nesigurnost, povećava se nezaposlenost u sve nesigurnijim uvjetima rada. Obezvrijeđuju se prava i tekovine socijalističke revolucije za koje su se naši drugarice i drugovi krvavo izborili.“
Na otvorenom događaju koji je trajao tokom čitavog dana i koji iz godine u godinu okuplja sve više posetiteljki i posetitelja, organizovane su i edukativne i zabavne radionice za sve uzraste, postavljeni štandovi Mreže antifašistkinja Zagreba i drugarskih aktivističkih grupa, a mogle su se čuti i mnoge pesme u izvođenju antifašističkih horova. Dnevni program je zaokružen paljenjem Trnjanskih kresova.
Nakon toga, program je preseljen u Močvaru na jedanaesti „Antifa night“ u okviru kojeg su nastupali: Revirgin, Neon Lies, cura i dečko, Schlag i posebni gosti: Lepša Brena iz Novog Sada.
U danima pred Trnjanske kresove organizovani su mnogobrojni kulturno-umetnički programi poput projekcije filma „Uvala“ (18 min) i predstavljanja umetničko-istraživačkog projekta „Slana – Radikalni krajobraz“ o kojem su govorili autori Davor Konjikušić i Aneta Vladimirov. Inspiracija za ovaj projekat je prostor Uvale Slana na otoku Pagu, gde se tokom 1941. nalazio prvi koncentracioni logor u NDH, dok sam film preispituje postupak (istorijskog) brisanja i negiranja mesta zločina.
Organizovana je i projekcija dokumentarnog filma „Duhovi Zagreba“ Jadrana Bobana u kojem preživeli borci i ilegalci Narodno-oslobodilačkog pokreta u Zagrebu pričaju svoje priče, kao i razgovor o pokretu otpora u Zagrebu i tome zašto se Zagreb naziva „Nepokoreni grad“.
Antifa šetnje sa Tenom Banjeglav bile su posvećene poseti zagrebačkih lokacija koje su povezane s ustaškim režimom i zločinima te mestima stradanja za vreme Drugog svetskog rata, kao i s najvažnijim akcijama antifašističkog otpora.
Nekoliko dana pred Trnjanske kresove je organizovana i projekcija kratkog filma „Super žene i njihove priče“, Ane Hušman i Ivana Marušića Klifa. Radi se o ličnim i profesionalnim pričama važnih i inspirativnih žena koje su ostavile trag u jugoslovenskoj kulturnoj istoriji, poput Ivane Brlić Mažuranić, književnice, Marije Jurić Zagorke, prva profesionalne novinarke i najčitanije književnice u Hrvatskoj, Marije Braut, fotografkinje, Vesne Parun, književnice, Slave Raškaj, slikarke i mnogih drugih.
Radionica feminističke samoodbrane, voditeljke Jasne Jasne Žmak, podučavala je polaznice osnovnim zahvatima samoodbrane, kako se osloboditi neželjenog „zagrljaja“, te koji nam sve delovi tela mogu pomoći u borbi. „U surovom svijetu patrijarhata, riječi ponekad nisu dovoljne za suzbijanje napada koje nam je seksistički svemir u stanju prirediti“, stajalo je u najavi radionice.
Jedan od programa bio je posvećen i promociji knjige „Kartografija otpora: Zagreb 1941-1945.“ koju su uredili Josip Jagić i Marko Kostanić, a koja sadrži devet autorskih priloga koji predstavljaju kolektivni napor mlađe generacije istraživača i istraživačica da sačuvaju, razlože i reaktualiziraju antifašističku prošlost. „Prilozi nas vode zagrebačkim ulicama i mrežama ljudi koji su sudjelovali u masovnom antifašističkom otporu u gradu tijekom Drugog svjetskog rata,“ objasnili su.
Organizatori ovogodišnjih Trnjanskih kresova koji su u najavi istakli da „naše zajedništvo nije samo prva, već i posljednja linija obrane svega što je dosad izboreno, no i temelj onoga što će tek doći“ naglasili su da realizacija čitavog događaja ne bi bila moguća bez saradnje „s bratskim i sestrinskim udrugama u gradu, a i šire“, kao i bez podrške Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, kao i grada Zagreba. Ove godine, kako su naglasili, posebno su ponosni na saradnju sa organizacijom Ekoslavija iz Subotice.
Celokupan program možete pogledati na internet stranici organizacije Mreže antifašistkinja Zagreb (MAZ) kao i na njihovim društvenim mrežama.
V.K.
