Obeležavanju osamdesetogodišnjice od osnivanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije prisustvovaće više od sto delegatkinja iz svih republika i pokrajina nekadašnje zajedničke države, od istoričarki, sociološkinja, filozofkinja, aktivistkinja, potomkinja AFŽ-ovki i partizanki, političarki socijaldemokratskih partija i levih pokreta, umetnica, novinarki i mnogih drugih.
Kako je najavljeno u programu koji se realizuje u toku današnjeg i sutrašnjeg dana, 6. i 7. decembra, celokupan program se sastoji iz dva događaja: Svečane akademije u Bosanskom Petrovcu i Konferencije u Bihaću, kroz koji će „biti oživljena sećanja na borbu žena Jugoslavije protiv fašizma i na Antifašistički front žena kao jedinstvenu, emancipatorsku i najmasovniju organizaciju od Drugog svetskog rata do danas.“
Sa ciljem osvetljavanja prošlosti jugoslovenskih antifašistkinja i otvaranja prostora za preispitivanje nasleđa AFŽ-a, njegovog značaja za feministički pokret u posleratnoj Jugoslaviji i postjugoslovenskim društvima danas, učesnice konferencije će govoriti o ženskom pokretu i snažnim vezama sa levicom, tokom čitavog 20. veka i danas.
Pored Svečane akademije i Konferencije, biće otvorena i propratna izložba u Kulturnom centru Bosanski Petrovac u organizaciji Udruženja za kulturu i umjetnost „Crvena“ pod nazivom „Što smo započele vi dovršite…“ AFŽ 1942 – kao prilog skupu i konferenciji:
„Izložba uprizoruje taj početak, front, žene u njegovim redovima i uz pomoć djelića sastavljenih s puno ljubavi podsjeća na pokret koji se u najtežim istorijskim okolnostima za ljude ovih prostora borio za sestrinstvo i bratstvo pokretan smjelom vizijom društva u kojem su dokinuti i odnosi dominacije ljudi jednih nad drugima i muškaraca i institucija nad ženama“, stoji u najavi izložbe.
Radi se o posebno odabranom materijalu iz Arhiva antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije koji je Crvena prikupila tokom poslednjih deset godina radeći na istraživačko-dokumentarnom programu „Šta je nama naša borba dala“. Izbor dokumenata se odnosi na događaje vezane za Bosanski Petrovac i osnivačku skupštinu AFŽ-a, a originalnim fotografijama nastoji oživeti neke događaje iz života organizacije.
Prikazane su i naslovnice časopisa koje je AFŽ izdavao tokom svog postojanja koje su moćna ilustracija oblikovno-vizuelnog jezika korišćenog u NOB-u. U okviru izložbe će biti predstavljen i savremeni umetnički prilog koncipiran i izrađen posebno za ovu priliku, „AFŽ, nezavršeni rad“, koji predstavlja ručno rađeni vez na platnu velikih dimenzija na kojem je zajedno radilo više od dvadeset žena, u istom vremenu na dva različita mesta, u Sarajevu i Berlinu.

Kako se objašnjava u najavi, vezena poruka iz prošlosti „pokušava tkanjem povezati vrijeme danas i davno izgubljenu prošlost. Vez tako postaje izraz nade, koju je AFŽ materijalizovao, da žene skupa mogu skrpiti svijet i držati ga na okupu. Činjenica da je on nezavršen simbolički podcrtava da pitanja koja je AFŽ onda otvorio još uvijek ne mogu biti smatrana zatvorenim.“
Kao poklon Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac za osamdesetogodišnjicu osnivanja Antifašističkog fronta žena, Crvena ističe da im je želja da „prikazano posluži kao inspiracija mladim ženama sadašnjosti i budućnosti u njihovim borbama za bolji i drugačiji svijet, za mogućnost nekog takvog“.

Antifašistički front žena (AFŽ) je osnovan je 6. decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na oslobođenoj teritoriji, kao jedinstvena organizacija na tlu Jugoslavije koja je za cilj imala organizovanje i mobilisanje žena u Narodno-oslobodilačkoj borbi.
Na Prvoj zemaljskoj konferenciji je učestvovalo 166 delegatkinja iz svih krajeva Jugoslavije tako utemeljivši najmasovniji pokret žena na našim prostorima i šire, koji je na jedinstven način doprineo borbi protiv fašizma, opštoj ravnopravnosti žena, ali i slobodi i emancipaciji jugoslavenskog društva u celosti.
Svojim učešćem u NOB-u žene su izborile ravnopravnost koja je materijalizovana u Ustavu nove Jugoslavije iz 1945. godine u kojem je stajalo: „Žene su ravnopravne sa muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života… Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilišta, dečijih domova i obdaništa i pravo majke na plaćeni dopust pre i posle porođaja.“
Tokom rata AFŽ je aktivnosti koncentrisao na mobilisanje žena i pružanje pomoći jedinicama partizanske Narodnooslobodilačke vojske i organima vlasti u organizovanju pozadine, učešće u oružanim i diverzantskim akcijama, brigu o deci, razvijanje bratstva i jedinstva među ženama, kulturno-prosvetnom uzdizanju žena.

Od Kate Pejnović, izabrane za prvu predsednicu AFŽ-a, preko Vahide Maglajić, Judite Alargić, Spasenije Cane Babović, Mitre Mitrović, Vide Tomšić, Marije Bursać, Dragice Pravice, Side Marjanović i mnogih drugih učiteljica, studentkinja, tekstilnih radnica, daktilografkinja, seljanki, domaćica, medicinskih radnica, radničkih sindikalki i političkih aktivistkinja, poznatih i nepoznatih žena – sve one su dale doprinos izgradnji Antifašističkog fronta žena, Narodno-oslobodilačkoj borbi i kasnije izgradnji socijalističke Jugoslavije.
Od 1941. do 1945. godine u Narodnooslobodilačkoj vojsci borilo se oko 100.000 žena, od kojih je poginulo 25.000 žena, 40.000 žena je ranjeno, a 3.000 ostalo nesposobno za rad.
Osnivanju AFŽ-a prethodili su antiratni protesti žena koje su se zalagale za mir i demonstrirale protiv nastupajućeg fašizma. Tako se štrajku rudara u Trbovlju 1934. godine pridružilo i u njemu aktivno učestvovalo oko 2.000 žena, a više od 5.000 žena demonstriralo je 1935. godine protiv fašizma pred nemačkim konzulatom u Zagrebu zahtevajući mir. U akciji žena za mir i slobodu 1936. godine prikupljeno je 600.000 potpisa žena, a čuveni časopis „Žena danas“ 1939. godine pokrenuo je organizovanu akciju i borbu za pravo glasa žena.
Fočanskim i Krajinskim propisima ženama je 1941. godine priznato aktivno i pasivno biračko pravo koje su one već iste godine koristile prilikom izbora narodnih odbora kao novih organa vlasti.
Nakon rata AFŽ se angažovao na obnovi ratom razrušene zemlje, posebno na rešavanju zdravstvenih, socijalnih i kulturnih pitanja. Naročito je bio značajan njihov kulturno – prosvetni rad, unutar kojeg su se organizovale masovne akcije opismenjavanja, kao i angažman na osveštavanju i uključivanju žena u obrazovni, politički i ekonomski sistem.
Antifašistički front žena vremenom je izrastao u snažan društveno-politički faktor socijalističke Jugoslavije. Ipak, 1953. godine, odlukom Narodnog fronta, došlo je do njegovog (samo)ukidanja.
Brojnim akcijama kojima će se danas i narednih dana obeležiti 80 godina od osnivanja Antifašističkog fronta žena u Jugoslaviji pridružuje se i poster kampanja Fondacije Roza Luksemburg i kratak prikaz položaja žena pre, za vreme i nakon Drugog svetskog rata u Jugoslaviji:
„Naše prethodnice su jednom zauvek afirmisale ženu kao ravnopravnog političkog i društvenog subjekta. Baštineći to nasleđe poručujemo da nema nazad i nastavljamo borbu za emancipaciju žena i celokupnog društva nasuprot klasnim, rodnim, rasnim i ostalim pritiscima naše kapitalističke svakodnevice.“
V.K.