U Valjevu je tokom protekle četiri godine gotovo 60 miliona dinara iz fondova za zaštitu životne sredine potrošeno nenamenski, otkriva portal Kolubarske. Vlasti nisu izašle u susret upornim pokušajima novinara da saznaju u koje svrhe je taj novac preusmeren.
Preko polovine ove sume, odnosno 31.5 miliona dinara, određeno je 2018. za projektovanje i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda na Divčibarama. Kolubarske javljaju i da je prema Programu korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine ovo postrojenje do sada trebalo da bude izgrađeno. Umesto toga, novac je potrošen na nešto drugo.
U pokušaju da iskoriste prava definisana Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja novinari su se više puta obraćali gradskoj upravi. Iz uprave su, između ostalog, odgovarali i da su sredstva potrošena u skladu sa Programom, kao i da su izveštaju o trošenju sredstava iz eko fonda javno dostupni u Službenim glasnicima iz 2017-2020. godine, za šta Kolubarske tvrde da nije tačno.
Ovaj slučaj skreće pažnju na to da je preusmeravanje novca iz eko fondova – zakonski dozvoljena i najverovatnije široko rasprostranjena praksa.
Naime, sa jedne strane, Zakon o zaštiti životne sredine definiše sredstva od eko naknada kao namenska i određuje da se ona moraju trošiti na osnovu Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu žiotne sredine (koji usvajaju lokalne samouprave). Zakon o budžetskom sistemu nalaže i da se novac koji se ne potroši u toku jedne godine bez prenamenjivanja prenosi u narednu godinu u isti fond.

Ipak drugačija primena zakona
Međutim, izgleda da Izmene zakona o budžetskom sistemu usvojene 2015. godine omogućavaju prenamenu sredstava iz eko fonda, tvrde Kolubarske.
Novinari su na kraju dobili podatke o prihodima od eko naknade u prethodne četiri godine, spisak projekata i aktivnosti, i saznali koliko novca je planirano, a koliko je potrošeno za realizaciju tih projekata. Ipak, kako pišu, nisu uspeli da saznaju „za koje druge namene su potrošena sredstva koja su Programom bila opredeljena za projekte zaštite životne sredine, odnosno gde je za četiri godine potrošeno 58,3 miliona dinara iz eko fonda?“
Neki od izveštaja o utrošku sredstava koji su dostavljeni mediju sadrže nejasne formulacije. Primera radi, 2018. je oko 3.7 miliona dinara potrošeno za „kapitalne subvencije nefinansijskim preduzećima i organizacijama“, bez pojašnjenja o kojim se preduzećima i organizacijama radi.
Novinari ovog lokalnog medija su se zbog svega iznesenog javno zapitali da li su sredstva „nenamenski potrošena na recimo reprezentaciju, novogodišnje partijske koktele, finansiranje vladajućih stranaka, asfaltiranje puteva pojedinim zaslužnim članovima ili na neke druge aktivnosti koje nisu u vezi sa zaštitom životne sredine“.
Podsetimo, pored drugih vrsta ulaganja u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu, u Srbiji je u planu između 250 i 300 postrojenja za preradu otpadnih voda. Njihova vrednost meri se milijardama evra. U interesu je javnosti da namena i trošenje sredstava za ove i slične projekte budu što kontrolisaniji i transparentniji.
I.K.