Ukidanje zaštite kompleksu Generalštaba je neustavno – RERI podneo ustavnu inicijativu

Regulatorni institut za održivu energiju i životnu sredinu – RERI je podneo inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane u Beogradu, koju je 14. novembra 2024. godine donela Vlada Republike Srbije.

Donošenjem odluke o prestanku svojstva kulturnog dobra kompleksu Generalštaba, Vlada Republike Srbije nije ignorisala samo brojne javne apele stručnih, akademskih i pravnih organizacija širom regiona, već i Ustav i zakone Republike Srbije, saopštava RERI, a o tome će odlučivati Ustavni sud pred kojim je ova organizacija 17. decembra podnela ustavnu inicijativu.

„Navodeći da je da je sporna odluka doneta u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije i Zakonom o kulturnom nasleđu, osnivač RERI-ja i advokat Jovan Rajić izjavio je da je Vlada Srbije u potpunosti zanemarila obavezu da u proces uključi jedinu nadležnu i stručnu instituciju koja ima mogućnost i potrebno znanje da proceni da li je sa određenog kulturnog dobra moguće i potrebno skinuti svojstvo zaštićenog dobra, verovatno shvatajući da u konkretnom slučaju ne postoji niko u struci ko bi takav dokument izradio i potpisao“, navodi se u saopštenju.

Kompleks zgrada Generalštaba stavljen je pod zaštitu 2005. godine, kada je dobio status spomenika kulture, čime je uvršten u registar nepokretnih kulturnih dobara, podsećaju iz RERI-ja.

Kako se skreće pažnja, istom Odlukom utvrđena je i obaveza vraćanja spomenika kulture u stanje pre bombardovanja, odnosno, restauracija i rekonstrukcija čitavog kompleksa na način kojim će se “sačuvati autentični izgled, gabarit, konstrukcija i elementi arhitekture, uz upotrebu originalnih materijala”. Uz akt o utvrđivanju kulturnog dobra i evidenciju u registru, za svako kulturno dobro vodi se dosije sa elaboratom o njegovom vrednovanju.

„Odredbe Zakona o kulturnom nasleđu eksplicitno propisuju postupak donošenja odluka u slučaju brisanja statusa kulturnog dobra iz registra, koji sadrži iste obavezne elemente kao i postupak kojim je status zaštite prethodno utvrđen. U oba slučaja neophodno je donošenje akta o utvrđenju ili prestanku utvrđenja kulturnog dobra koji sadrži detaljna obrazloženja propisana Zakonom“, navodi se u saopštenju.

Kao što smo i ranije pisali, RERI naglašava da pokretanje ovakvog postupka zahteva da Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Vladi Republike Srbije, preko Ministarstva nadležnog za kulturu, podnese predlog akta sa sadržajem koji propisuje član 41. Zakona o kulturnom nasleđu.

Javno regujući na odluku Vlade, čije je stupanje na snagu objavljeno u Službenom glasniku 15. novembra, stručni savet Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je u zvaničnom saopštenju potvrdio da ova institucija “nije izradila elaborat niti predlog odluke o prestanku svojstva nepokretnog kulturnog dobra, pa zaključuje da je ovim odlukama Vlada Republike Srbije grubo prekršila Zakon o kulturnom nasleđu”, podseća RERI. Na ovaj način nesumnjivo je potvrđeno da sama odluka nije usvojena na zakonom propisan način, odnosno, u propisanoj proceduri, zbog čega je treba poništiti, navodi se u saopštenju.

„Na Ustavnom sudu je sada, da, kao institucija nadležna za ovo pitanje, pokrene proceduru i utvrdi da je predmetna odluka doneta suprotno Ustavu i zakonima ove zemlje, te da je kao takvu poništi. Pored ovoga, RERI je podneo i zahtev za određivanje ‘privremene mere’, koji bi sprečio bilo kakve radove na lokaciji do donošenja konačne odluke o zakonitosti ovog akta“, zaključio je Rajić

I.K.

Prethodni članak

Na svakoj strani veštačenja o Železničkoj stanici ukazano na propust u lancu odlučivanja, navodi Insajder

Novinarska udruženja pozivaju na podršku budućim medijskim radnicima u petak

Sledeći članak