Vrhovni sud omogućio zabranu abortusa u Americi

Širom zemlje su organizovani protesti protiv odluke reakcionarnih sudija Vrhovnog suda, čija će neposredna posledica biti zabrana abortusa u polovini država članica SAD.

Odluka Vrhovnog suda da poništi presudu u slučaju „Roe v. Wade“ ukida garanciju prava na abortus u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj potez Vrhovnog suda, u kojem su za vreme Trampovog predsedništva reakcionarne sudije dobili apsolutnu većinu, izazvala je gnev, proteste i oštru kritiku koja upozorava na dugoročne i razgranate negativne posledice.

Predsednik SAD, Džo Bajden je odluku nazvao „tragičnom greškom“, a republikance koji su je proslavljali „ekstremnima i bez dodira s realnošću“, piše Gardijan. Bajden je upozorio da su sudije odabrali ekstreman i opasan put koji sa sobom donosi pretnju da će se vrh sudske vlasti nadalje okomi na ključna prava, poput prava na istopolni brak i pristup kontracepciji.

Progresivna narodna poslanica Aleksandria Okazio Kortez je istakla da je napad Vrhovnog suda na teško stečena prava izraz krize demokratije i legitimiteta na koji predsednik Bajden mora da reaguje. Prema Kortez među reakcionarnim sudijama ima onih koji su ranije lagali pred američkim Senatom, jer su pod zakletvom rekli da ne podržavaju obaranje presude u slučaju „Roe v. Wade“. Kortez smatra da u slučaju dotičnih sudija treba pokrenuti proceduru opoziva mandata (impeachment).  

Očekuje se da će najmanje 26 država zabraniti abortus odmah ili čim im to bude izvodljivo.

„Nećemo se vraćati u prošlost, borićemo se za naša prava“, poruka je brojnih protesta koji su organizovani u mnogim gradovima SAD, čim je javnost saznala za odluku Vrhovnog suda.

Protestna poruka „Abortus je ljudsko pravo, a ne pravo belih i bogatih“ je kritika koja je upućena i Bajdenu, koji je, iako kritičan prema odluci Vrhovnog suda, u svom obraćanju javnosti naveo da žene iz država koje zabranjuju abortus, mogu da putuju i da potraže usluge u onim država u kojima je legalan. Ovim je Bajden pokazao nerazumevanje prema mnogim ženama kojima je putovanje i boravak u drugoj državi zbog troškova nedostupno.

Javnost je u maju saznala da se Vrhovni sud sprema na ukidanje presude u sučaju Roe v Wade. Kako smo tada pisali, prema informacijama do kojih je došao Politico, većina članova Vrhovnog suda podržava nacrt odluke čija bi posledica bila mogućnost uskraćivanja prava na abortus. Naime, to pravo nije zagarantovano zakonom na federalnom nivou već ga štite odluke Vrhovnog suda u slučajevima „Roe v. Wade“ iz 1973. godine, odnosno „Planned Parenthood v. Casey“ iz 1992. godine.

Inicijator odluke da se ove zaštite prava na abortus ukinu je sudija vrhovnog suda Semjuel Alito, prema čijim rečima su odluke suda u slučajevima Roe i Casey bile „nečuveno pogrešne“, zasnivale su se „na slabim argumentima“ i umesto da reše pitanje abortusa, samo su „raspirivale raspravu i produbljivale podelu“.

Kako je uopšte došlo do mogućnosti da se ukine pravna garancija abortusa u Americi? Ipak, obaranje odluke Vrhovnog suda i donošenje zakona koji zabranjuju abortus u državama članicama SAD, zahteva ozbiljnu akumulaciju političke moći. Ukratko, potrebna je većina koja podržava ukidanje tog prava u samom Vrhovnom sudu, u Senatu Kongresa SAD, a zatim, potrebni su i guverneri koji bi potpisali takve zakone.

Na Mašini smo već pisali da se ne radi samo o političkom organizovanju republikanskih političara i udruženja protiv abortusa, već i o širokogrudoj podršci niza korporacija. Istraživanje Popular Information pokazuje da je 13 korporacija od 2016. godine doniralo ukupno 15 miliona dolara različitim akterima koji su relevantni za ukidanje prava na abortus.

Prema istraživanjima javnog mnjenja većina Amerikanki i Amerikanaca, oko 60%, smatra da bi abortus trebalo da bude legalan u svim ili makar u većini slučajeva trudnoća.

A.J.

Prethodni članak

„Radnici Fijata se ne bore samo za svoja prava već i za prava drugih radnika“, saopštavaju Oružari

Predsednik protiv mora – pozdrav letovanjima

Sledeći članak