Korporacije troše milione dolara na pomaganje zabrane abortusa u SAD, a tvrde da se zalažu za jednakost žena

Otkada je Vrhovni sud SAD doneo odluku u slučaju „Roe v. Wade“ koja je obezbedila prava na abortus u SAD-u, radi se na tome da se ta odluka preinači, a snage protiv abortusa su posebno aktivne od 2016. godine, piše američki istraživački portal Popular Information.

Prema informacijama do kojih je došao Politico i koje je objavio početkom maja, većina članova Vrhovnog suda SAD podržava nacrt odluke čija bi posledica bila mogućnost uskraćivanja prava na abortus u toj državi. Naime, to pravo nije zagarantovano zakonom na federalnom nivou već ga štite odluke Vrhovnog suda u slučajevima „Roe v. Wade“ iz 1973. godine, odnosno „Planned Parenthood v. Casey“ iz 1992. godine.

Ukoliko procureli nacrt bude usvojen, najmanje polovina država članica SAD će najverovatnije doneti zakone koji zabranjuju abortus, piše Jacobin Magazine. U prilog te teze govore i nalazi instituta „Gutmaher“, istraživačke grupe koja se bavi reproduktivnim pravima, i novinski izveštaji koji prate zakone protiv abortusa, a prema kojima 22 države od ukupno 50 koji čine SAD, već imaju napisane zakone koji ili potpuno zabranjuju abortus ili ga ograničavaju na veoma ranu fazu trudnoće.

Kako je uopšte došlo do mogućnosti da se ukine pravna garancija abortusa u Americi? Ipak, obaranje odluke Vrhovnog suda i donošenje zakona koji zabranjuju abortus u državama članicama SAD, zahteva ozbiljnu akumulaciju političke moći. Ukratko, potrebna je većina koja podržava ukidanje tog prava u samom Vrhovnom sudu, u Senatu Kongresa SAD, a zatim, potrebni su i guverneri koji bi potpisali takve zakone.

Kako pokazuju novinari Popular Information-a ne radi se samo o političkom organizovanju republikanskih političara i udruženja protiv abortusa, već i o širokogrudoj podršci niza korporacija. Istraživanje Popular Information pokazuje da je 13 korporacija od 2016. godine doniralo ukupno 15 miliona dolara različitim akterima koji su relevantni za ukidanje prava na abortus.

Pored pozamašnih donacija, neke od korporacija su davale i licemerne izjave podrške jednakosti i reproduktivnim pravima žena.

Tako, Amazon je nakon procurele informacije o nacrtu odluke Vrhovnog suda saopštio da će „plaćati do 4.000 dolara putnih troškova godišnje za medicinske tretmane koji nisu opasni po život, uključujući abortuse“. Ovaj dodatak će se primenjivati „ako operacija nije dostupna u krugu od 100 milja od kuće zaposlenog“.

Međutim, ista kompanija je od 2016. donirala 974.718 dolara političkim odborima koji su ključni za uskraćvanje prava na abortus, tačnije 75.000 dolara Nacionalnom odboru senatora republikanaca, 789.718 dolara Asocijaciji republikanskih guvernera i 110.000 dolara Republikanskom komitetu državnog rukovodstva.

Telekomunikacijski gigant AT&T je istim političkim odborima i individualnim političarima koji se zalažu za zabranu prekida trudnoće donirao skoro milion i po dolara. U javnosti, međutim, i ta kompanija neguje drugačiji imidž. U AT&T-ovom Izveštaju o različitosti, jednakosti i inkluziji za 2020. godinu, izvršni direktor Džon Stenki izjavljuje da je jedna od „osnovnih vrednosti“ kompanije „rodna jednakost i osnaživanje žena“.

Rukovodstvo Koka kole smatra da je dokazano da postizanje jednakosti i osnaživanje žena ima posledice koje su dobre za društvo. Međutim, političkim odborima koji se zalažu za zabranu abortusa ta kompanija je od 2016. donirala 2,6 miliona dolara.

Iste štetne i licemerne politike, prema istraživanju Popular Information, vode i Google (525,702 dolara donacije), Walmart (1.140.000 dolara), Verzion (901.150 dolara), CVS (1.380.000 dolara), Citi (685.000 dolara).

Drugi najveći darivaoci političkih odbora protiv abortusa su General Motors (2.405.900 dolara), Comcast (1.869.604 dolara), Walgreens (496.700 dolara), Wells Fargo (471.800 dolara) i T-Mobile (343.400 dolara).

Podsetimo, predsednik SAD Džo Bajden je procureli nacrt odluke suda nazvao „radikalnim“ i izjavio da bi ta presuda predstavljala „fundamentalnu promenu u američkoj jurisprudenciji“ i mogla da ugrozi druga prava, uključujući prava na istopolni brak i pristup kontracepciji, prenosi The Guardian. Bajden je rekao da njegovi savetnici pripremaju odgovor na napad na prava na abortus.

Međutim Bajdenovo obraćanje nakon procurelih informacija sadrži i nešto što ukazuje na ambivalentnost po pitanju efikasnog delanja za zaštitu prava na abortus: naime predsednik je svoje obraćanje zaključio tezom da je na građanima da na izborima glasaju za poslanike koji podržavaju ta prava.

Da demokrate oklevaju po pitanju zaštite prava na obrtus sugeriše i odluka predsednice Zastupničkog doma, demokrate Nensi Pelosi, da podrži reizbor političara iz redova demokrata koji je izrazito protiv prava na abortus, Henrija Kulera iz Teksasa.

Tome treba dodati i slučaj Zakona o zaštiti zdravlja žena (Women’s Health Protection Act), kada su čak i senatorke koje deklarativno podržavaju pravo na abortus (Liza Murkovski i Suzan Kolins) odabrale da ruke podignu zajedno s konzervativnim kolegama.

Iako postoji mogućnost da će neke od sudija Vrhovnog suda promeniti mišljenje i glasati protiv presude da se obore odluke u slučajevima „Roe“ i „Chasey“, do toga, po svemu sudeći neće doći bez intenzivnih pritisaka odozdo i masovnih demonstracija.

Kritički glasovi poput Aleksandrije Okazio-Kortez, progresivne članice kongresa, upozoravaju da sudije Vrhovnog suda „nisu samo protiv prava na abortus – oni hoće da uskrate pravo na privatnost na kome Roe v. Wade počiva, a to pravo uključuje gej brakove i građanska prava“.

A.J.

Prethodni članak

Nakon što je privatizovan za 2.6 miliona evra, institut Jaroslav Černi od države dobio poslove vredne 6 miliona

Pandemija koronavirusa je direktno i indirektno izazvala smrt 15 miliona ljudi širom sveta, procenjuje SZO

Sledeći članak