Studentski protesti uticali na porast interesovanja građana za politička pitanja i samoorganizovanje

Rezultati analize koju je nedavno uradio tim EU Resurs centra za civilno društvo koji vodi Beogradska otvorena škola (BOŠ) govore da su studentski protesti u Srbiji vidljivo doprineli porastu samoorganizovanju građana i interesovanju za politiku.

Akcija zborova u Parku prijateljstva

Studentski protesti u Srbiji podstakli su veće interesovanje građana za društvena i politička pitanja i vidljivo doprineli porastu samoorganizovanja građana. Zborovi su nova, sve češća forma okupljanja kroz koju građani mogu da budu stalno aktivni i to na različite teme.

Ovo je deo rezultata analize koju je nedavno uradio tim EU Resurs centra za civilno društvo koji vodi Beogradska otvorena škola (BOŠ).

„Zborovi građana su vrlo popularna forma organizovanja u malim zajednicama, potvrđuje većina naših kolega iz cele zemlje. Oni se umrežavaju, povezuju, dele iskustva i na taj način motivišu jedni druge“, kaže politikološkinja Bojana Džulović iz BOŠ-a.

Teme koje mobilišu građane su borba protiv korupcije i za očuvanje ljudskih prava, u čemu se takođe može videti uticaj studentskog pokreta.

Pristune su i akcije za zaštitu prirode a od prošle godine posebno je vidljivo angažovanje u odbrani kuluturnog nasleđa.

Živi zid oko Generalštaba
Živi zid oko Generalštaba; Foto: Mašina

Najveće poverenje u lokalne inicijative i zborove, najmanje u sindikate

Građani više veruju lokalnim inicijativama, zborovima i neformalnim grupama, nego postojećim organizacijama a najniže poverenje imaju prema sindikatima.

U većim sredinama, poput Beograda i gradova u Vojvodini, teme u fokusu su korupcija, vladavina prava i zaštita kulturnog nasleđa, dok su na lokalu dominantna komunalna pitanja i zaštita životne sredine, navodi se u saopštenju.

Analiza je urađena na osnovu ankete i razgovora sa 350 predstavnika civilnog društva u Srbiji koji na terenu prate aktivnosti zajednice.

Oko 70 odsto ispitanih primetilo je značajno veći porast građanskog aktivizma, a približno isti broj uočava porast broja lokalnih inicijativa i zborova građana.

Da bi građanski aktivizam opstao važno je da građani vide rezultate svog angažovanja, odnosno „male pobede“, kako oni to nazivaju. Osim toga, potrebno im je znanje o metodama građanskog organizovanja, planiranju akcija, pravna i finansijska podrška, umrežavanje, navodi se u saopštenju.

EU Resurs centar za civilno društvo predstavlja nacionalnu platformu za podršku organizacijama i udruženjima građana u Srbiji i komunicira sa gotovo 2.000 organizacija civilnog društva širom zemlje.

A.G.A.

Prethodni članak

Mašina specijal: Lokalni izbori 2026 – Lučani

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, Tramp postavio ultimatum Iranu da otvori Ormuski moreuz

Sledeći članak