Promocija zbornika održaće se u Evropskoj kući u Nišu, u sredu, 8. aprila 2026. godine, sa početkom u 11 sati. Zbornik okuplja stručne radove sa konferencije održane krajem 2025. godine.
Posebno se ističe analiza prof. dr. Nevene Petrušić pod naslovom „Inkriminisanje i sankcionisanje zločina zasnovanih na anticiganizmu: stanje i perspektive“. Ovo izdanje predstavlja značajan doprinos javnom dijalogu o anticiganizmu kao specifičnom, istorijski ukorenjenom i strukturnom obliku rasizma prema Romima i Romkinjama u Srbiji i Evropi.
„Iako je Republika Srbija usvojila brojne strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja, realnost pokazuje alarmantne razmere sistemskih nejednakosti i institucionalne nebrige. Prema Revidiranoj strategiji Vlade Republike Srbije za period 2022–2030. i analizama pravnih eksperata, Romi u Srbiji i dalje žive u uslovima duboke marginalizacije“, navodi se u saopštenju YUROM-a.
Čak 83 odsto romskih domaćinstava živi u materijalnoj deprivaciji
Stopa zaposlenosti marginalizovanih Roma iznosi svega 21%, uz visoku stopu diskriminacije pri zapošljavanju. U državnoj upravi zaposleno je svega 0,04 % Roma.
Čak 83% romskih domaćinstava živi u izraženoj materijalnoj deprivaciji. Postoji 702 podstandardna romska naselja, sa ekstremno lošim uslovima stanovanja. Prosečan životni vek Roma kraći je za 12 godina od nacionalnog proseka, uz dvostruko veću smrtnost odojčadi i izrazito visoku stopu tinejdžerskih trudnoća. Oko 120 starih romskih naselja starijih od 80 godina i dalje su nelegalizovana i u stanju pravne nesigurnosti.
Samo 17% romske dece pohađa predškolsko obrazovanje, dok stopa završenog visokog obrazovanja iznosi svega 1% (u odnosu na 23% kod neromske populacije).

Ovi socio-ekonomski jazovi praćeni su sistemskom nekažnjivošću antiromskih incidenata. Prema podacima koje navodi prof. dr. Nevena Petrušić, krivično-pravni sistem Srbije ne vodi evidenciju žrtava po etničkom poreklu, broj prijavljenih i osuđenih slučajeva rasistički motivisanih dela je ekstremno nizak, a motiv mržnje (anticiganizam) se retko prepoznaje i adekvatno sankcioniše.
„Time se šalje poruka tolerancije prema nasilju i diskriminaciji, što dodatno produbljuje nepoverenje romske zajednice u institucije. Anticiganizam (poznat i kao antiromski rasizam ili antiromizam) nije samo individualna predrasuda – on je strukturni fenomen koji se ogleda u institucionalnim praksama, segregaciji, normalizaciji stereotipa i nedovoljnoj zaštiti od zločina iz mržnje“, ističe se.
„Rom znači čovek – vreme je da to priznamo ne samo rečima, već i delima“
YUROM Centar i grupa organizacija iz Srbije i BiH, svesni problema stigmatizujuće terminologije, već su uputili zahtev Savetu Evrope da se u zvaničnim dokumentima i politikama umesto „anticiganizam“ koristi termin antiromizam ili antiromski rasizam, koji je direktnije vezan za etnonim „Romi“ i manje nosi istorijski teret pežorativnog naziva.Bez eksplicitnog imenovanja i sistematske borbe protiv ovog oblika rasizma, sve politike inkluzije ostaju ograničene i nedelotvorne.
„Promocija zbornika u Evropskoj kući u Nišu prilika je da se javno imenuje ovaj problem, podigne svest o potrebi za antirasističkim politikama, boljim pravosudnim odgovorom i suštinskom socijalnom integracijom Roma. ,Rom znači ,čovek‘ – vreme je da to priznamo ne samo rečima, već i delima“, saopštava YUROM.
Na promociju zbornika pozvani su mediji, predstavnici institucija, organizacije civilnog društva i šira javnost. Za više informacija o zborniku, programu promocije i učešću na događaju, kontaktirajte:
YUROM Centar
E-mail: office@yuromcentar.rs
A.G.A.


