A za studente samo hiljadarka: Šta mladi vide u novčanoj pomoći države pred izbore

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, najavio je da će u vidu jednokratne pomoći svim srednjoškolcima u Srbiji biti isplaćeno 10.000 dinara, dok će studenti dobiti po hiljadu. Ovakve mere su, prema rečima Ministra finansija, nastale iz osluškivanja potreba mladih u Srbiji. Da li su dobro čuli, upitali smo omladinske aktiviste i predstavnike mladih.

Sa predstavljanja publikacije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će svim srednjoškolcima u Srbiji biti isplaćeno 10.000 dinara. U narednim danima novac treba da bude prebačen jedinicama lokalne samouprave a onda isplaćen roditeljima srednjoškolaca. Dodao je i da smatra da je ova pomoć „posebno važna pred praznike“.

Studenti će dobiti po hiljadu dinara uz studentske kartice. Kako je ministar Siniša Mali u saopštenju Ministarstva finansija naveo: „To su sve konkretni benefiti za studente, slušali smo njihove potrebe, pokazujemo brigu i snagu ekonomije“.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u školskoj 2022/23. godini, redovne srednje škole pohađalo je 234.919 učenika, dok je škole za učenike sa smetnjama u razvoju pohađalo 1.846 učenika, što znači da će iz budžeta za ovu svrhu biti podeljeno oko 20 miliona evra – što je više nego što se godišnje izdvaja za mlade u Srbiji. Prema Zakonu o budžetu za 2024. godinu, za mlade, koji ukupno čine 16 odsto populacije u Srbiji, planira se izdvajanje 0,08 odsto od ukupnog budžeta (oko 1,8 milijardi dinara).

Kratkoročne mere umesto sistemske brige o mladima

Generalna sekretarka Krovne organizacije mladih (KOMS), Miljana Pejić, ovakvu reakciju države vidi kao pokušaj kratkoročne sanacije nezadovoljstva mladih zbog njihovog teškog ekonomskog položaja.

„Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji za 2023. godinu pokazao je da 43,6% mladih ne zarađuje uopšte, a od onih koji zarađuju, tek skoro svaka peta mlada osoba ima mesečnu platu veću od 80.000 dinara, što je u ovom trenutku nedovoljno da se pokrije prosečna potrošačka korpa. Mladi žele dostojanstven život i pristojan standard života, što sa mesečnim primanjima u Srbiji ne mogu da ostvare, pa se zato često odlučuju da napuste državu“, objašnjava Pejić.

KOMS podržava bilo koju meru pomoći koja mladima znači, što je slučaj i sa ovim kratkoročnim novčanim pomoćima,  ali ovakve mere nisu sistemska briga o mladima, iako se tako prikazuju. Potrebno je da država sistemski ulaže u mlade, i da se trenutnih 0,08% budžeta za omladinsku politiku višestruko poveća, što je nažalost, propuštena šansa i ove godine sa usvajanjem novog Zakona o budžetu.  

Glavna sekretarka KOMS-a ističe da se sada u predizbornoj kampanji više funkcionera i lista za izbore bave temama koje su važne mladima i studentima kao pozitivan znak da računaju na veću izlaznost mladih. U prilog veće zainteresovanosti mladih za izbore govori nam podatak iz već pomenutog istraživanja, u kome je čak 64% mladih reklo da bi izašlo na izbore.

Pomoć pred praznike ili ipak izbore?

Stefan Marković, jedan od osnivača neformalne organizacije srednjoškolaca ,,I mi se pitamo“ ističe da ovaj pokret polazi od stava da su jednokratne pomoći, čija se isplata sprovodi po nikad bržoj proceduri i to samo nekoliko nedelja pre održavanja parlamentarnih, pokrajinskih i dela lokalnih izbora, nesrazmerno i neopravdano trošenje javnog novca iz budžeta, koje za osnovni cilj ima podizanje rejtinga pojedinačnih političkih stranaka. 

„Posebno je važno istaći da se sada već tradicionalno, ponavlja pompenzno najavljivanje novčane pomoći u predizbornim programima komercijalnih televizija sa nacionalnom frekvencijom, a ne od strane zvaničnog dela Ministarstva finansija, kako bi to svakako trebalo da bude“, za Mašinu navodi Marković.

On upozorava mlade da pre svega budu svesni da je u pitanju javni, a ne privatni novac.

„Isti nam niko ne daje iz svog ličnog džepa, niti ga može pripisati svom imenu i prezimenu. Takva vrsta novca, može predstavljati samo trošak svih poreskih obveznika, odnosno svih građana Srbije i njenog budžeta, a ne bilo kog pojedinačnog čelnika vlasti ili nosioca javne funkcije“, naglašava Marković.

Upravo u pomenutom kontekstu, ostaje poziv mladima da pomenutu jednokratnu pomoć svakako preuzmu, jer će i oni sami biti predmet vraćanja mnogostruko većih iznosa nesrazmerno potrošenog novca, među kojim će se u uvećanoj vrednosti, svakako javiti i ova jednokratna pomoć, zaključuje sagovornik Mašine.

Elizabeta Jagica, studentkinja FPN-a i koordinatorka za program i komunikacije Unije srednjoškolaca Srbije (UNSS) smatra da srednjoškolci u pomoći države ne vidi politički uticaj.

„Za razliku od starijih mladih i studenata koji mogu da rade i na taj način doprinesu svom budžetu – srednjoškolci u fokusu imaju obrazovanje i nije toliko predviđeno da mogu da rade tako da finansijski zavise od roditelja, a ovo je trenutak kada će nešto moći da kupe sebi“, navodi Jagica.

Jagica ističe da kroz srednju školu i uopšte kroz obrazovanje ne postoji nikakvo političko i medijsko opismenjavanje te da srednjoškolci ovo neće posmatrati kroz prizmu politike, već će samo videti podršku u novčanom smislu.

„Značajno je da se ovakve stvari događaju, ali ne samo u tom smislu novčane podrške već i kroz funkcionisanje institucija u tom pravcu da podrže mlade i da u saradnji sa nevladnim organizacijama utiču na poboljšanje položaja srednjoškolaca i uopšte mladih“, zaključuje Jagica.

Da vlast zaista želi da pomogne mladima ne bismo bili svedoci konstantnog poskupljenja školovanja u Srbiji. Samo ovu godinu su obeležili veliki protesti studenata Arhitektonskog i Matematičkog fakulteta protiv povećanja cena školarina, dok su udžbenici za osnovce i srednjoškolce bili skuplji nego ikad.

Ipak, preovlađujuće mišljenje među mladima ostaje da studentima ne treba „hiljadarka“, a učenicima pomoć „pred praznike“. Mladima je potrebno kvalitetno i dostupno obrazovanje i sistem u kom oni neće biti kupci, a znanje neće biti roba.

A.G.A

Prethodni članak

SAD će uložiti u Fond za gubitak i štetu deset puta manje nego što košta snimanje Hari Potera

Asocijacija NKSS o raspisanim javnim konkursima: Iskorak Ministarstva kulture, ali nedovoljan

Sledeći članak