Predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je na samitu UN posvećenom klimatskim promenama upitao okupljene kako će Srbija dostići zadate ciljeve uz „populističke pokrete“ koji se protive izgradnji malih derivacionih hidroelektrana. Vučić je ovo zapažanje izneo na samitu COP26 u Glazgovu, koji je počeo proteklog vikenda, a na kome će predstavnici velikog broja država u narednih desetak dana pokušati da usaglase stavove i dogovore urgentne mere za ublažavanje klimatske katastrofe koja preti planeti i životu na njoj.
Podsetimo – nakon što je čovečanstvo propustilo da ispuni obaveze preuzete u svim dosadašnjim međunarodnim dogovorima, te na vreme i u dovoljnoj meri ograniči emisiju gasova staklene bašte, ono je prokockalo šansu da zaustavi globalno zagrevanje, a pred njim su poslednji pokušaji da ga barem uspori na 1.5°C rasta temperature do 2030 godine.
Vučić je u prvom delu govora izrazio zadovoljstvo i zahvalnost na tome što Srbija učestvuje u istorijskim pregovorima u Glazgovu i naglasio značaj obrazovanja mladih generacija o problematici klimatskih promena za prekidanje štetnih praksi kojima su prethodne generacije ugrozile opstanak na jedinoj življivoj planeti. U drugom, neformalnijem delu, on je sa okupljenim predstavnicima, a naročito predstavnicima velikih političkih i ekonomskih sila, podelio nekoliko dilema, upitavši ih, između ostalog, kakvi su njihovi stavovi o nuklearkama, kolika će biti kamata na zaduženja iz fondova koji se oformljavaju da bi se siromašnije zemlje finansijski potpomogle u procesu energetske tranzicije – ali i kako da se energetska tranzicija sprovede ako međunarodna javnost podržava pokrete protiv fabrika vetra i mini hidroelektrana, koje je nazvao populističkim.
Ovo nije prvi put da predstavnici domaćih vlasti aktiviste u polju zaštite životne sredine optužuju da su „kočničari progresa“. Međutim, dok vlasti tvrde da je energija dobijena iz malih derivacionih hidroelektrana ključna za prelazak nacionalnog energetskog sistema na obnovljive izvore energije, treba ponoviti nekoliko gorkih činjenica. U Srbiji je planirana izgradnja oko 850 MHE. Ako bi sve one bile izgrađene, to bi podmirilo svega 2-3.5% domaćih potreba za električnom energijom na godišnjem nivou, na šta su, pored domaćih, višekratno upozoravale i međunarodne organizacije CEE Bankwatch Network, Euronatur, RiverWatch i WWFAdria. Evropska unija je, naglašavaju predstavnici istih organizacija, od ovog modela odavno odustala, a on je, uz to, u suprotnosti sa pravilima EU o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energiju. Istovremeno, za ovaj minorni procenat potrebne električne energije bilo bi žrtvovano oko 2.200 kilometara planinskih vodotokova i na desetine endemskih slatkovodnih vrsta.
Uprkos poznavanju činjenica, vlasti su početkom godine obnovile Uredbu o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz (spornih) obnovljivih izvora, koja je prestala da važi u januaru 2021.
Da stvari budu gore, dok su vlastima usta puna priče o energetskoj tranziciji, i uprkos tome što postojeće TE Nikola Tesla i TE Kostolac emituju više štetnih gasova nego Francuska, Poljska, Bugarska i Češka zajedno, predlogom Prostornog plana Republike Srbije se umesto njihovog zatvaranja predviđa izgradnja čak šest novih termoelektrana na ugalj, a pooštravanje kriterijuma pod kojima veliki zagađivači mogu da posluju stalno se odlaže.
I.K.