Početkom sedmice Ujedinjene nacije su objavile ovogodišnji Izveštaj međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC).
Naučnici su utvrdili da će se temperatura na Zemlji u najboljem slučaju stabilizovati za 30 godina. Da bi se to dogodilo potrebno je preduzeti radikalne mere za smanjenje emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, u najkraćem mogućem roku.
To znači da će prirodne katastrofe poput monsunskih kiša, poplava, suša, toplotnih talasa i požara biti deo naše svakodnevice najmanje u naredne tri decenije. Topljenje leda na Arktiku i Antarktiku nastaviće se najmanje jedan vek, a nivo mora će nastaviti da raste narednih 2.000 godina.
Ako države širom sveta ne preduzmu hitne mere, prosečna temperatura na planeti će do 2100. godine porasti za 3 do 5 stepeni °C više od temperature u predindustrijsko doba. Toliki porast bi imao katastrofalne posledice po život na Zemlji.
Ukoliko sada preduzmemo radikalne mere i smanjimo globalne emisije gasova staklene bašte, porast temperature može da se ograniči na 1,5 stepeni °C do 2050. godine ili čak ispod tog nivoa.
Međutim, ako ne učinimo ništa radikalno, porast temperature će biti veći 1,5 stepeni °C do 2030. godine, tačno deceniju ranije od prethodnog predviđanja IPCC-a.
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) trebalo bi da se održi u novembru ove godine u Glasgovu. COP26 se smatra najznačajnijim međunarodnim skupom o klimatskim promenama nakon COP21, koji je održan u Parizu 2015. godine.
Ovogodišnji Izveštaj međuvladinog panela za klimatske promene je najobuhvatniji do sada. Izveštaj je pripremilo 234 naučnika iz 66 zemalja, i zasniva se na više od hiljadu naučnih studija sprovedenih u različitim delovima sveta.
Našim vestima i analizama iz oblasti životne sredine možete pristupiti ovde.
A.J.