Desetine hiljada oštećenih kuća i stotine hiljada bez struje zbog oluje u srednjoj Evropi

Nakon godinu dana najtoplijih meseci ikada izmerenih Evropu je pogodila oluja Boris.

Osmoro ljudi je poginulo a mnogi su ostali bez krova nad glavom u poplavama koje su pogodile centralnu Evropu. Ugroženi su delovi Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunije i Slovačke. Poplave je izazvala oluja Boris, čija je snaga posledica klimatskih promena.

Srušeni mostovi, preplavljeni autoputevi, poplavljena naselja i zgrade bez struje; telašca hiljada mrtvih ptica selica i očajanje „običnih“ ljudi slike su užasa na koje nas je osudio laissez faire i naftne kompanije koje od pedesetih ulažu u zataškavanje informacija o globalnom zagrevanju.

Da ponovimo gradivo: topliji vazduh upija više vlage

Oluja koja je poharala srednju Evropu je „skupila snagu“ tokom prethodnih 15 najtoplijih zabeleženih meseci na Zemlji. Globalno vođenje evidencije o temperaturi počelo je 1850. godine; ipak, ne govorimo samo o najtoplijoj sezoni u prethodnih 175 godina, nego najverovatnije i o najtoplijoj godini u prethodna dva milenijuma, a možda i stotinak hiljada godina.

Avgust 2024. je bio trinaesti mesec zaredom tokom kog je globalna prosečna temperatura vazduha na površini zemlje premašila 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, prema obaveštenju evropskog centra Copernicus. Naučnici upozoravaju da je u prethodnih petnaestak meseci rekordna toplota bila i šire rasprostranjena nego ranije: dok su u junu 2023. rekordi padali na 7.4% površine planete, u junu 2024. se nezapamćeno pregrejalo 14.5% svetske površine, piše Phys.org.

Zagrevanje čitave planete ne donosi samo vrućinu i suše, već i ekstremne padavine i zahlađenja. Kada su padavine u pitanju, na primeru superćelijskih oluja smo već objašnjavali kako topliji vazduh može da kao sunđer upije više vlage. Za zagrevanje atmosfere od svakih 1 stepen Celzijusa se u vazduhu nađe 7% više vodene pare, koja se izlučuje u vidu padavina kada se ta masa ohladi (na primer, u dodiru sa hladnijim masama).

„Prema oceni londonskog meteorologa Skota Dankana, Boris je crpio hladan vazduh sa Antarktika koji je pomešao sa vlagom sa Mediterana i Crnog mora, koje je takođe mnogo toplije nego inače”, piše Earth.org.

Kako smo ranije pisali – klima je složen sistem, pa na to kada će se i kako ispoljiti oluje utiču i „kaiševi“ hladnih vetrova koji sve slabije zadržavaju hladni vazduh na polovima, topljenje lednika koje usporava Golfsku struju, i slične pojave o kojima ne biste morali da znate bog zna šta da vam život u narednim godinama neće od njih zavisiti.

Oni kojima je posao (bio) da znaju i upozore su – ućutkavani su decenijama.

Ilustracija; Rafinerija nafte u SAD; Foto: Walter Siegmund / Wikipedia

Naftna industrija još od pedesetih godina skriva podatke o pogubnom uticaju zagađenja na klimu

Jedno istraživanje koje je platio Exxon („potomak“ Rokfelerovog Standard Oila) je 1979. godine utvrdilo da će sagorevanje fosilnih goriva u narednim decenijama „izazvati dramatične efekte na životnu sredinu“, podseća Gardijan. Autori istraživanja su zaključili da je problem „veliki i hitan za rešavanje“.

Štaviše, sve je više dokaza da su naftne kompanije raspolagale informacijama o tome da će upotreba fosilnih goriva izazvati efekat staklene bašte još od sredine pedesetih.

„Ali, umesto da poslušaju dokaze istraživanja koje su finansirali, velike naftne kompanije su se urotile da sahrane nalaze i proizvedu kontra narativ kako bi potkopali rastući naučni konsenzus oko nauke o klimi“, pisao je Gardijan 2021. Naftaši su u međuvremenu nastavili da lobiraju protiv primene mehanizama za sprečavanje klimatske krize, prihvaćeni kao važni igrači čak i na specijalizovanim zasedanjima Ujedinjenih nacija.

U Poljskoj prirodna katastrofa, u Češkoj bez struje četvrt miliona ljudi

Iz Beča stižu slike pobesnele reke Vin (Wienna), čija je dubina od pola metra narasla na dva i po metra u roku od 24 sata. Bujične vode su preplavile i auto-put ka Poltenu, a privremeno je obustavljen i železnički saobraćaj. Susedna oblast, Donja Austrija, proglašena je zonom katastrofe.

Situacija je još teža u Češkoj i Poljskoj. Kako piše Earth.org, jedna meteorološka stanica u Češkoj je zabeležila više od 450 mm kiše, odnosno onoliko koliko inače padne za pola godine, u poslednja četiri dana. Evakuisano je 10.000 ljudi, a čak 250.000 građana u severnim i severoistočnim oblastima zemlje je ostalo bez struje.

„U glavnom gradu, Pragu, postavljene su barijere od poplava kako bi se sprečio potencijalni talas reke Vltave. Sistem obuhvata fiksne i mobilne barijere i sigurnosne ventile u kanalizacionoj mreži reke. Postavljen je nakon što su grad pogodile katastrofalne poplave 2002. godine, što je tada bilo prepoznato kao jedna od najskupljih vremenskih nepogoda u istoriji grada“, piše Earth.org.

„Poljski premijer Donald Tusk je na društvenoj mreži X (Tviteru) najavio da će njegova vlada proglasiti stanje prirodne katastrofe kako bi mobilisala resurse iz Evropske unije. To uključuje avione i helikoptere za gašenje požara, avion za medicinsku evakuaciju i zalihe medicinskih predmeta i terenske bolnice koje mogu da odgovore na hitne zdravstvene situacije“, navodi Earth.ogr.

Bujice su u Poljskoj srušile dva mosta, u gradovima Gluholazi i Stronie Slaskie, gde je pukla brana. Teško je pogođena i Rumunija, gde je oluja u gradu Galati oštetila 5.000 kuća i ubila četvoro, a 25.000 ljudi ostavila bez struje.

I.K.

Prethodni članak

Sindikati imaju skepse prema projektu Rio Tinta u Srbiji

Protesti prosvetara širom Srbije

Sledeći članak