Društvo psihologa Srbije: društvena kriza narušava mentalno stanje građana

Mentalne tegobe nisu posledica slabosti ljudi, već „normalna reakcija na nenormalne okolnosti“, navode iz Društva psihologa Srbije.

Društvo psihologa Srbije se oglasila putem saopštenja za javnost o društvenoj krizi kojoj uz druge faktore značajno doprinose pandemija i zagađenje životne sredine:

„Psiholozi javno izražavaju svoju duboku zabrinutost povodom kontinuirane društvene krize, koja pored političkih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških, zdravstvenih i drugih posledica, značajno narušava i mentalno zdravlje građana, o čemu svedoče i brojna psihološka istraživanja sprovedena u poslednje vreme.“

Zabrinjavajuće zagadjenja životne sredine dodatno ugrožava zdravlje građana, pri čemu se naučno argumentovana upozorenja stručnjaka u značajnoj meri ignorišu. Narušavanju mentalnog zdravlja doprinose i problemi poput propadanja kvaliteta obrazovanja, podsticanja društvenih podela, i neadekvatnog informisanja javnosti, objašnjava se u saopštenju Društva psihologa Srbije.

Tome treba dodati i činjenicu da se građani već dugo suočavaju sa egzistencijalnom nesigurnošću i neizvesnošću usled dugotrajne pandemijske krize.

„Pandemija i zagađenje životne sredine opravdano izazivaju zabrinutost i strepnju građana za život i zdravlje, dok odsustvo kontrole nad odlukama koje se tiču sopstvenog života i uticaja na zajednicu u kojoj žive, vode ka doživljaju bespomoćnosti, pasivizacije i depresivnosti.“

Psihološke studije potvrđuju udvostručeni porast depresivnih tegoba među građanima Srbije, a rasprostranjenost anksioznosti i stresa ima pandemijski karakter, saznajemo iz saopštenja.

Mentalne tegobe nisu posledica slabosti ljudi, već „normalna reakcija na nenormalne okolnosti“, navode iz Društva psihologa Srbije:

„Pandemija mentalnih tegoba, upravo ukazuje na to da se uzroci problema ne mogu fokusirati na  vulnerabilnost pojedinaca, i da ih pre treba razumeti kao normalnu reakciju na nenormalne okolnosti, a usmeravanje psiholoških intervencija na adaptaciju pojedinca na nepovoljne okolnosti  je čak i potencijalno štetno.“

Ovom prilikom podsećamo i na rezultate istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije,koji su pokazali „da je tekuća kriza iznela na površinu postojeće barijere sa kojima se mladi susreću, ali i da je produbila nejednakosti, posebno u smislu prava na rad i obrazovanje, što se posledično odražava i na njihovo mentalno zdravlje.“

Opširnije o uticaju pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje smo pisali ovde.

A.J.

Prethodni članak

Problemi u fabrici Linglong sugerišu nastavak urušavanja radnih prava

Ugovore o privremenim i povremenim poslovima treba ukinuti

Sledeći članak