Evropa Nostra se oglasila povodom ugroženosti memorijalnog kompleksa Slobodište u Kruševcu

Građevinski radovi na izgradnji „Izložbenog parka vojne opreme“ u zaštićenoj zoni Memorijalnog kompleksa „Slobodište“ u Kruševcu su započeti, a članovi Europa Nostra i Evropa Nostra Srbija izrazili su ozbiljnu zabrinutost povodom ove izgradnje. Kako oni navode, ovo kulturno dobro koje je zaštićeno zakonom Republike Srbije, predstavlja jedno od najznačajnijih mesta kulture sećanja u širem regionu i jedno od navrednijih ostvarenja evropske memorijalne arhitekture iz druge polovine 20. veka.

Slobodište

„Slobodište, remek-delo velikog arhitekte i mislioca Bogdana Bogdanovića, predstavlja mnogo više od spomenika. Ono je prostor sećanja, obrazovanja i promišljanja; mesto koje generacijama prenosi univerzalne vrednosti slobode, ljudskog dostojanstva, mira i otpora nasilju. Upravo zbog toga njegova vrednost prevazilazi lokalni i nacionalni značaj i čini ga delom zajedničkog evropskog kulturnog nasleđa“, navodi se u saopštenju Europa Nostra i Evropa Nostra Srbija.

Kažu da je projekat Vojnog parka čiji je naručitelj ujedno i institucija koja je odgovorna za upravljanje memorijalnim kompleksom Slobodišta, upravo Narodni muzej Kruševac, kao i da je ovo u svakom pogledu neprimeran potez i u suprornostima je sa obavezama zaštitet koju zakon nalaže.

„Unošenje doslovne ratne mašinerije i militarističkih eksponata na mesto gde je mir vrhovna poruka predstavlja duboko nerazumevanje i nepoštovanje autorove vizije i svesno poništavanje humanističke vrednosti ovog vrednog memorijalnog kompleksa“, navodi se u saopštenju.

Memorijalni prostor „Slobodište“ koji podseća na tragične posledice i žrtve ratova, kako navode, ima posebnu ulogu, a naročito u vremenu kade se Evropa suočava sa „novim i ozbiljnim bezbednosnim izazovima“, kao i kada se evropske institucije, ali i građani trude da se ojača kultura dijaloga, upravo da bi se zaštitile demokratske tekovine, poput ove u Kruševcu.

„Zbog toga smatramo da svaka intervencija koja može trajno promeniti karakter, značenje ili doživljaj ovog zaštićenog kulturnog dobra i izuzetnog memorijalnog pejzaža zahteva najviši stepen stručne pažnje, transparentnosti i javnog dijaloga. Posebno je važno da se u donošenje odluka uključe relevantne institucije zaštite kulturne baštine, stručna javnost, organizacije civilnog društva i građani, kako bi se osiguralo da budućnost ovog prostora bude oblikovana u skladu sa njegovim istorijskim, umetničkim i društvenim značajem i u skladu sa zakonom“, navode iz organizacija u svom saopštenju.

Podsećaju da je nedavno i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine pokrenula inicijativu koju je podržala Vlada Bosne i Hercegovine, da se memorijalna dela Bogdana Bogdanovića koja se nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine upišu na okvirnu listu za upis na UNESCO-vu Listu svetske baštine.

„Očuvanje kulturnog nasleđa nije pitanje prošlosti već naše zajedničke bolje budućnosti. To je pitanje ključnih vrednosti koje želimo da prenesemo budućim generacijama. U tom smislu, zaštita Slobodišta predstavlja zaštitu jednog od najvažnijih prostora evropske kulture sećanja na prostoru jugoistočne Evrope. Stoga pozivamo široku domaću i međunarodnu stručnu i građansku javnost na solidarnost i zajednički angažman oko odbrane Slobodišta“, zakjučuju u svom saopštenju.

A.T.

Prethodni članak

Istraživači sa Univerziteta u Novom Sadu sa Stenfordove liste neće prisustvovati obeležavanju Dana Univerziteta