Zaštita životne sredine sve je važnija tema za javno mnjenje i donosioce odluka, konstatovala je Žaklina Živković iz Organizacije za političku ekologiju Polekol. Prošle nedelje smo svedočili tome da predsednik republike na međunarodnim pregovorima o klimatskim promenana u Glazgovu obećava odlučnu tranziciju ka novim izvorima energije i ispunjenje Zelene agende i šalje poruku o važnosti zaštite životne sredine, podsetila je Živković.
No, istovremeno širom Srbije građani i inicijative na ulicama protestuju jer su iscrpeli sve metode institucionalnog delovanja u ovoj oblasti, kako je naglasila, a nema egzaktnih podataka zvaničnih institucija o tome koliko je zaštita životne sredine i vodnih dobara zaista važna građanima i koji su po njima najveći problemi u ovoj oblasti.
Sa namerom da nadomeste ovaj nedostatak, Organizacija za političku ekologiju Polekol je u saradnji sa agencijom Pro pozitiv i istraživačem Vujom Ilićem sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT) uradila istraživanje stavova stanovništva koje je juče u prostorijama Medija centra predstavljeno na konferenciji za medije pod nazivom „Ispod površine: Javno mnjenje o vodi i životnoj sredini“. O istraživanju su govorili Iva Marković, programska direktorka Polekola, Vujo Ilić (IFDT) i Dina Đorđević iz Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, a razgovor je moderirala Žaklina Živković.
„Velika većina građana ima stav da je nivo zagađenja visok, da on ugrožava njihov zdravlje i da pored problema aerozagađenja imamo problem sa deponijama i zagađenjem voda“, konstatovala je Iva Marković sažimajući najvažnije rezultate istraživanja. Upitani da definišu ko je odgovoran za zagađenje, mali broj građana je odgovorio da su glavni krivci industrija i privatni sektor, uglavnom su se kolebali između toga da najodgovornijima smatraju sami sebe i institucije.
Kada je u pitanju sektor voda, velika većina građana je iskazala ocenu da Srbija loše upravlja vodnim resursima. Marković je naglsaila da je istraživanje pokazalo da se građani u velikom procentu protive privatizaciji voda i vodnih resursa, što je prokomentarisala kao izuzetno značajno i u svetlu aktuelnog procesa privatizacije vodoprivrednog instituta „Jaroslav Černi“. Po rečima Marković, građani razumeju da je mnogo važnije ulagati u preventivu nego sanirati posledice sa velikim posledicama, koje nekada mogu značiti i ljudske žrtve.
Istraživanje je pokazalo i da velika većina građana podržava proteste organizovane u korist zaštite životne sredine, a više poverenja nego u državne institucije imaju u ekološke organizacije iz oblasti civilnog društva i pojedinačne stručnjake.
Građani se o pitanjima zaštite životne sredine najviše informišu putem društvenih mreža i ličnih kontakata. Po mišljenju programske direktorke Polekola, meidjima i državi bi ovaj podatak trebalo da poslući kao signal za to da postoji potreba za njihovim većim angažovanjem.
I.K.