Izmene Zakona o stanovanju se ne bave gorućim problemima, tvrde iz Pokreta za stambenu jednakost

Četiri organizacije potpisnice Pokreta za stambenu jednakost nakon rasprave o izmenama i dopunama Zakona o stanovanju smatraju da su zanemareni ključni problemi u oblasti stanovanja.

Nevladine organizacije koje čine Pokret za stambenu jednakost su nakon rasprave o izmenama i dopunama Zakona o stanovanju izrazile nezadovoljstvo zanemarivanjem ključnih problema u oblasti stanovanja, što potvrđuje odsustvo političke volje da se strukturno reše narastajući problemi – da se stanovanje tretira kao pravo i naprave sistemske promene ka operacionalizaciji takvog pristupa, navodi se u saopštenju.

Podsetimo, javna rasprava o izmenama i dopunama Zakona o stanovanju i održavanju zgrada je trajala tokom septembra ove godine. Resorni ministar, Goran Vesić je izjavio da je i postojeći zakon „veoma dobar, ali je nakon više od šest godina kako se primenjuje bolje da se pojedine odredbe bolje preciziraju i da se snažnije zaštite prava stanara“, navodi se u saopštenju na sajtu ovog Ministarstva.

Međutim, „statistike uporno već godinama potvrđuju da velika većina građana Srbije ne može samostalno da kupi ili iznajmi stan, da veliki broj domaćinstava živi u neadekvatnim stambenim uslovima i bivaju izbačeni iz svojih domova bez adekvatnog rešenja, kao i da je podstanarski status izuzetno nesiguran i nepovoljan u uslovima neregulisanog sektora zakupa. Izmene i dopune Zakona ne rešavaju nijedan od ovih problema“, upozoravaju organizacije civilnog društva u zajedničkom saopštenju.

Kako navode u saopštenju, zakonom se uvodi obavezno osiguranje zgrada i obaveza doprinosa za održavanje i upravljanje za korisnike stanova u javnoj svojini, uključujući i korisnike stanova u okviru socijalnog stanovanja. „Ove izmene ne rešavaju probleme visokih troškova stanovanja, već ih dodatno povećavaju, posebno za siromašnija domaćinstva, pa čak i za korisnike socijalnih stanova“, upozorava Pokret za stambenu jednakost.

Pored toga, efekti drugih predloženih izmena ni na koji način ne zadiru u strukturne uzroke stambene krize, a kao ključni razlog tome predstavnici nadležnog ministarstva navode nedostatak finansijskih resursa, kažu iz ovog pokreta.

„Svedoci smo da se finansijski resursi troše na različite stambene programe koji ne rešavaju stambene potrebe najugroženijih, koje treba prioritizovati onda kada su resursi ograničeni. Poslednji primer za to je izgradnja jeftinih stanova za pripadnike službi bezbednosti koji često ni ne žive u subvencionisanim stanovima, već ih izdaju na tržištu.“

Organizacije potpisnice ovog saopštenja ističu i da nije bio objavljen javni poziv za članstvo u radnoj grupi za izradu izmena i dopuna Zakona, a iz njegovog obrazloženja nije poznato ni koja su udruženja ili stručnjaci učestvovali u radu radne grupe, niti sa kim, kada i na koji način su održane dodatne konsultacije. „Ovo ne odstupa od ostalih procesa izrada zakonskih i strateških dokumenata u Srbiji, ali odražava manjak demokratije u donošenju odluka koje se tiču, posebno u oblasti stanovanja, svih građana“, navodi se.

Saopštenje Pokreta za stambenu jednakost potpisuju Združena akcija Krov nad glavom, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Ko gradi grad, kolektiv Ministarstvo prostora.

I.P.

Prethodni članak

Jovan Rajić: Ministarka Đedović i direktorka Rio Tinta otkazale učešće na konferenciji na kojoj učestvuje RERI

Centar za novo stambeno zadrugarstvo otvara svoja vrata za javnost

Sledeći članak