Mi – junaci rada svog: Otvoren je 56. Bitef festival

Sinoć je svečano otvoren Bitef festival pod sloganom Mi – junaci rada svog, izvođenjem predstave „Svaki pokušaj će se završiti skršenim telima i slomljenim kostima“. Može li radnik u Meksiku da živi od minimalca, te šta radimo sa masovnim iseljavanjem srpskih lekara i drugih zdravstvenih radnika u Nemačku, samo su neke od tema.

Kritičarka, rediteljka i kustoskinja koja je nedavno, zbog svojih političkih stavova, bila prinuđena da napusti Rusiju, Marina Davidova, sinoć je 56. Bitef proglasila otvorenim. U svom govoru izrazila je stav da je njena zemlja, napadajući Ukrajinu, napala i sopstvenu kulturu, dodavši to kako se Moskva u poslednjih sedam meseci, od jedne od kulturnih prestonica sveta, pretvorila u mesto odakle umetnici beže:

„Večeras bih želela da vas zamolim da pokušate da čujete glas miliona Rusa koji ne podržavaju trenutni rat i da razumete zašto je istinska ljubav prema Rusiji nespojiva sa podržavanjem napada na Ukrajinu.“

Izjavila je i da je broj reditelja, scenografa i dramaturga koji su napustili Rusiju ogroman. „Sve važne institucije za savremenu umetnost, za savremeno pozorište, de fakto su nestale,“ poručila je.

Foto Dragan Mujan / 56. Bitef festival

U okviru prologa festivala, publika je 23. septembra već imala priliku da pogleda produkciju „(Nije) kraj sveta“ u režiji jedne od najpoznatijih rediteljki današnjice Kejti Mičel i produkciji pozorišta Šaubine iz Berlina i nadovezuje se na ekološku problematiku prošlog Bitefa.

Nakon svečanog otvaranja, izvedena je plesna predstava iz Belgije: „Svaki pokušaj će se završiti u skršenim telima i slomljenim kostima“ koreografa mlađe-srednje generacije Jana Martensa. Kako se navodi u selektorskoj reči, ovo je topao i izuzetno duhovit esej o savremenom plesu, „koji spaja i prožima različita pitanja i stavove: ples kao fizički rad, značaj ličnosti plesača (njihovih godina, izgleda, obrazovanja…), razgradnju hijerarhija u stvaralačkom procesu, odnos tela i društvenog poretka“.

Iz Meksika dolazi predstava pod nazivom „Tihuana“. Reč je o solo performansu poznatog meksičkog glumca i autora poznatog kao Lazaro Gabino Rodrigez. Ovaj umetnik i svoj život tretira kao performans, što se ogleda i u promenama imena i promenama fizičkog izgleda. Takva umetnička i životna poetika, kako se objašnjava, je i u osnovi njegovog projekta koji će biti izveden tokom festivalskih dana. Radi se o tome da se, pod lažnim identitetom, preselio u istoimeni meksički grad, iznajmio sobicu u nekoj faveli i zaposlio u lokalnoj fabrici, a sve zato da bi proverio može li radnik u Meksiku da živi od minimalca (preračunata u EU valutu, dnevnica mu je bila oko jedan evro).

Predstava naslovljena „Gardien Party“, iz Francuske, bavi se životima čuvara muzeja, njihovim poslom, odnosom prema umetničkim delima koje čuvaju, kao i prema samim muzejima kao institucijama. Ovaj projekat umetnika Valeri Mrežan i Muhameda el Hatiba oblik je dokumentarnog i devised pozorišta, onog koje se zasniva na građi iz života samih njegovih autora i/ili izvođača.

Predstava „Ljubav“ autora i reditelja Aleksandera Zeldina nam dolazi iz Engleske. BBC je prema njoj snimio i istoimeni film. Ona je deo triptiha pod nazivom „Nejednakosti“ koji se bavi socijalnim problemima, prateći sudbine ljudi koje su nesrećne životne prilike, gubitak stana, domovine i/ili posla, okupile na istom mestu, u svratištu. Životnost ovih sudbina, prema rečima selektora, vrhunska je realistička gluma koja ostavlja utisak dokumentarnosti, iako je reč o fikciji.

Publika Bitefa će biti u prilici da pogleda čak dve predstave iz Slovenije, „Krize“ i „Solo“. Prva, koja će svetsku premijeru imati na Bitefu, koprodukcija je Slovenskog mladinskog gledališča i Maske, a druga ljubljanskih SMG-a i Maske. Pored rediteljke predstave Solo, Nine Rajić Kranjac, tu je i autor predstave Krize, Žiga Divjak, čiji će rad konačno biti prikazan na Bitefu (njegova predstava Pluća nije došla na prošlogodišnji festival zbog pandemije). Predstava „Krize“ je svesno ostavljena za sam kraj 56. Bitefa jer širi tematski okvir glavnog programa: ne tretira samo društvene probleme povezane s radom već i filozofski fenomen krize kao takve.

Promotivna fotografija iz predstave „Svaki pokušaj će se završiti u skršenim telima i slomljenim kostima“ koreografa Jana Martensa; Foto: Phile Deprez.

Predstava „Solo“ bazira se na profesionalnom preispitivanju rediteljke Nine Rajić Kranjac, njenog položaja u poslu kojim se bavi, te slovenačkih pozorišnih okolnosti. Kao i stil igre, i teme ove ludičke predstave su raznorodne i nesistematizovane, najavljuju selektori; ipak, dominira osećaj teskobe koju jedna mlada i uspešna žena oseća u maloj sredini i „muškom poslu“. 

Konačno, dve domaće predstave u glavnom programu, „Svet bez žena“ i „Dr Auslender (Made for Germany)“ koprodukcija su Bitefa i dve vodeće institucije našeg repertoarskog pozorišta, odnosno nezavisne scene: Jugoslovenskog dramskog pozorišta za Dr Auslender (Made for Germany) i Centra za kulturnu dekontaminaciju za Svet bez žena, a imaće premijeru za vreme festivala.

Predstava „Svet bez žena“ je autorski projekat Maje Pelević i Olge Dimitrijević, koji preispituje zastupljenost i položaj žena u domaćem pozorištu. Osnova za predstavu su dokumentarni materijali, intervjui s direktorima naših pozorišta na temu rodne ravnopravnosti u teatru, kao i različiti teorijski feministički tekstovi.

„Dr Auslender (Made for Germany)“ su naslovi koji se ne mogu prevesti, a oba ukazuju na vrlo aktuelnu temu projekta reditelja Bojana Đorđeva: masovno iseljavanje srpskih lekara i drugih zdravstvenih radnika u Nemačku zarad boljih uslova života i rada. Ovu predstavu izvode profesionalni glumci na osnovu dramaturške obrade dokumenata koju potpisuju Tanja Šljivar i Mina Milošević. Specifičnost ove predstave je i nesvakidašnji prostor izvođenja, amfiteatar za anatomiju Medicinskog fakulteta, mesto gde se upravo stvaraju, „za Nemačku“, doktori (auslenderi). 

Ovogodišnji Bitef trajaće do 02. oktobra, a u okviru glavnog programa će biti prikazano devet predstava iz šest zemalja, kao i mnogobrojni prateći programi. Kompletan program pogledajte ovde.

V.K.

Prethodni članak

Ekološki ustanak negira da su aktivisti povredili radnika Ziđina, kao i tvrdnje da je Aleksandar Jovanović Ćuta inspirator napada

Udruženja tvrde da je prebijanje Miroslava Perovića nastavak zastrašivanja aktivista, investitor negira optužbe

Sledeći članak