Deset procenata svetskog radništva s najvećim platama zarađuje 48,9% ukupnog svetskog dohotka, a 80% radnika na svetskom nivou zarađuje svega 31% ukupnog svetskog dohotka, pokazuju podaci iz najnovijeg istraživanja Međunarodne organizacije rada (MOR).
Rezultati istraživanja MOR predstavljaju prvu procenu nejednakosti u dohotku od rada na globalnom nivou.
Nejednakosti unutar država su i dalje u porastu, a istraživanje je pokazalo da je povećanje udela 5% najbogatijih unutar države povezano sa opadanjem udela ostatka stanovništva. Ponovo je dokazano da neoliberalne dogme prema kojima od „efekta prelivanja“ (trickle-down) koristi imati svi, nemaju utemeljenost u stvarnom svetu. Prosečna zarada 50% procenata radnika sa nižim platama iznosi svega 198 američkih dolara mesečno.
Dodatno zabrivanja podatak prema kojem su u siromašnijim državama nejednakosti u proseku veće nego u bogatijim. To samo ilustruje koliko je položaj najsiromašnijih u već siromašnim državama nepovoljan.
Afričke države DR Kongo, Obala Slonovače, Liberija, Niger i Uganda imaju najmanje jednaku distrubuciju dohotka na svetu, dok je Srbija država sa najvećim nejednakostima u dohotku u Evropi.
U periodu od 2004. do 2017. godine (za koju postoje poslednji raspoloživi podaci) udeo 20% sa najvećim primanjima porastao je sa 51,4% na 53,5% u ukupnim prmanjima, dok udeo srednje klase i najsiromašnijih opada. Udeo 20% najsiromašnijih spao je na svega 3,5%, a uzrok tome je rast nejednakosti u državama kao što su Indonezija, Italija, Nemačka, Pakistan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
U navedenim državama javlja se obrazac „hokejaškog štapa“ – srednja klasa i najsiromašniji imaju sve niže prihode, dok prihodi najbogatijih rastu. Ovo se posebno odnosi na Nemačku, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Rast globalnih nejednakosti su pored ekoloških problema gorući svetski problem na koji globalne elite i dalje žmure.
L.P.
