O jugoslovenskom umetničkom prostoru i politikama jugoslovenstva u Muzeju Jugoslavije

Kako su građene jugoslovenske kulturne politike i modernističke umetničke institucije, samo je jedna od tema dvodnevne konferencije u Muzeju Jugoslavije 1. i 2. novembra u organizaciji Udruženja likovnih kritičara AICA─Srbija i Muzeja Jugoslavije.

U okviru ove važne konferencije pod nazivom „Umetnička kritika druge polovine 20. veka u Srbiji i Jugoslaviji: Stanovišta, koncepti, rasprave“ u organizaciji Udruženja likovnih kritičara AICA─Srbija i Muzeja Jugoslavije, istaknute istraživačice i istraživači jugoslovenskih umetničkih pojava govoriće o raznorodnim ali međusobno povezanim fenomenima kao što su kulturne politike i prakse kulturnih razmena u Jugoslaviji u kontekstu Pokreta nesvrstanih, pojavama jugoslovenskog primitivizma u radovima Ivana Meštrovića i Miroslava Krleže.

Kako se u najavi programa konferencije objašnjava, biće reči i o „mestu afričkih umetnosti u jugoslovenskom i postjugoslovenskom samo-pozicioniranju, kao i o  efektima uvođenja pojma prošireni mediji u profilisanju umetničkih pristupa karakterističnih za neoavangardnu umetnost šezdesetih kao i Nove umetničke prakse sedamdesetih godina prošlog veka“.

Povod za izbor teme ovogodišnje konferencije je knjiga koja je posvećena jednom od najvažnijih protagonista umetničke kritike druge polovine 20. veka,  Ješi Denegriju, autora istoričara umetnosti, Jelene Vesić i Branislava Dimitrijevića  („Yugoslav Art Space Inside and Beyond: Ješa Denegri in First Person“, 2023, u pripremi). Radi se o seriji razgovora koje su autori knjige vodili sa Denegrijem između 2016. i 2018. godine kroz koje figuru kritičara – Ješu Denegrija postavljaju „u prvo lice“, posmatrajući njegov život i rad, mnogobrojne saradnje i kontakte kao proces „pravljenja istorije umetnosti“ izvan priče o velikim autorima i paradigmama.

Razmatrajući pitanje umetnika u centru i na marginama umetničkog sistema, kroz rad ovog značajnog likovnog kritičara i dugogodišnjeg profesora istorije umetnosti prati se proces konsolidacije modernističkih umetničkih institucija u socijalističkoj Jugoslaviji, kao i pravce razvoja kontra-kulturnog alternativnog institucionalizma.

U okviru programa, gosti konferencije moći će da prisustvuju izlaganjima istaknutih istraživačica i istraživača Ane Sladojević, Dejana Sretenovića, Ivane Bago, Ljiljane Kolešnik, Branislava Dimitrijevića, kao i razgovoru sa Ješom Denegrijem.  Urednica konferencije je Jelena Vesić, dok je urednica saradnica Simona Ognjanović.

Ovogodišnja konferencija deo je višegodišnjeg istraživačko-obrazovnog projekta koje Udruženje AICA─Srbija kontinuirano organizuje od 2020. pod krovnim nazivom Umetnička kritika druge polovine 20. veka u Srbiji i Jugoslaviji: Stanovišta, koncepti, rasprave. Kako se ističe u opisu, projekat je „potaknut savremenim raspravama o krizi likovne kritike, kako bi se nastavile ili ponovo osmislile prekinute diskusije o njenim značenjima, metodama i izgubljenim društvenim efektima, oslanjajući se pri tom na dobre sintetičke istoriografske prakse prethodnog razdoblja u jugoslovenskom kontekstu, koristeći ih kao odskočnu dasku za premošćavanje danas vladajućeg revizionizma“.

Detaljan program sa satnicom izlaganja možete naći na sajtu AICA─Srbije.

Ulaz na konferenciju je besplatan, dok je živi prenos moguće pratiti preko youtube kanala Udruženja AICA.

V.K.

Prethodni članak

Povrede, izgaranje i nadgledanje radnika u Amazonu

Sindikati zaposlenih u zdravstvu najavili protest

Sledeći članak