
Kompanije Tesla, Apple, Microsoft, Dell i matična firma Google-a, Alphabet, optuženi su za saučesništvo u organizovanju sistema prinudnog rada koji je doveo do smrti i ozbiljnih povreda dece u Demokratskoj Republici Kongo. Šestoro dece je smrtno nastradalo u obrušavanju tunela u rudnicima kobalta firme Glencore, dok je osmoro osakaćeno.
Kongo namiruje polovinu svetske potražnje za kobaltom, koja je u porastu. Deca iz siromašnih porodica, ponekad stara samo šest godina, primorana su da kopaju metal neophodan za proizvodnju savremenih elektronskih uređaja, naročito litijumskih baterija.
Tužbu protiv visokotehnoloških kompanija, prvu ove vrste, su u ime porodica nastradale dece Okružnom sudu u Vašingtonu podneli International Rights Advocates, neprofitna organizacija za ljudska prava iz SAD.
Ova preduzeća – najbogatija preduzeća na svetu, ove kompanije za pravljenje luksuznih gedžeta – su doprinela tome da deca budu obogaljena i nastradaju kako bi se domogli jeftinog kobalta, rekao je advokat Terens Kolingsvort.

Deca su u rudnicima radila 6 dana u nedelji za bedne nadnice (od dolar i po). Zastupnici tužilaca tvrde da su optužene firme u mogućnosti da vrše nadzor nad lancem snabdevanja kobaltom kako bi osigurali bezbednije uslove rada.
Predstavnik Glencore-a je saopštio javnosti da je to preduzeće protiv dečjeg i prinudnog rada. Glencore tvrdi da ne nabavlja niti procesuira ručno kopani kobalt. Predstavnici Dell-a tvrde da ta firma „nikada nije svesno učestvovala“ u delatnostima koje bi uključivale dečji rad. Tesla, Apple, Google i Microsoft zasad nisu izdali saopštenja.
U parnici je kao stručni svedok angažovan Siddhart Kara, istraživač modernog robovskog rada. Kako piše Reuters, on je izjavio da nikada nije zabeležio veću asimetriju u alokaciji dohotka između vrha lanca snabdevanja i njegovog dna, niti se sa većom suočio. To, kaže Kara, čini ovaj slučaj „možda i najnepravednijim slučajem robovskog rada i eksploatacije dece“ sa kojim se upoznao u dve decenije istraživanja. Po procenama organizacije Walk Free i Međunarodne Organizacije Rada oko 40 miliona ljudi je eksploatisano u robovskim uslovima.

Identitet kompanija protiv kojih je pokrenuta parnica i činjenica da je u pitanju pravni presedan omogućili su ovom slučaju robovskog rada da dopre i do ušuškane javnosti zemalja kapitalističkog centra. Mediji će iskoristiti zvučnost i prepoznatljivost imena preduzeća kao clickbait – mamac za publiku – a tržišna konkurencija među korporacijama će, za promenu, odraditi dobar posao, jer će konkurentske firme ulagati u širenje loših vesti o suparnicima.
Većina će, ipak zanemariti da pomene da uslovi života i rada u Kongu nisu loši zato što se ta zemlja kasno pridružila takmičenju u industrijskom napretku, modernizaciji i društvenoj emancipaciji, nego zbog toga što je ekonomski uspeh kapitalističkog centra zasnovan na iskorišćavanju periferije.
Izvori: Independent, Reuters
I.K.