Posledice klimatskih promena više pogađaju starije žene

Starije odrasle osobe predstavljaju značajno nesrazmeran udeo smrtnih slučajeva povezanih sa klimatskim katastrofama, prenosi Ms. Magazine. Podaci na svetskom nivou pokazuju da su ove inače loše statistike značajno lošije u nerazvijenim zemljama.

Prema podacima poslednjeg izveštaja o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (IPCC), ljudski faktor je doveo do široko rasprostranjenih i brzih klimatskih promena i pojave mnogih vremenskih i klimatskih ekstrema u svakom regionu širom sveta. Ova činjenica znači da su gubici i štetne posledice po prirodu i ljude izuzetno veliki, upozoravaju istraživači i dodaju da su ugrožene zajednice, koje su istorijski najmanje doprinele trenutnim klimatskim promenama, neproporcionalno više pogođene.

Od 1983. godine, samo u SAD je dokumentovano u proseku oko 70.000 šumskih požara godišnje. Prema podacima Azijskog centra za smanjenje klimatskih katastrofa, postoji trend povećavanja broja prirodnih katastrofa širom sveta, od čega su poplave i oluje i dalje najčešće vrste prirodnih katastrofa globalno.

Prema izveštajima ove organizacije, tokom 2022. godine je zabeleženo ukupno 388 katastrofa širom sveta. „Ovo je više u poređenju sa godišnjim prosekom za poslednjih 30 godina (1992-2021)“, navodi se. Među najrazornijim katastrofama tokom prethodne godine bile su poplave u Pakistanu (od juna do septembra), suše u Africi (npr. Kongo, Etiopija, Nigerija, Sudan, Kina, Burkina Faso, Malavi, Kamerun, Centralnoafrička Republika, Čad, Niger i Mali), tajfuni na Filipinima (npr. Megi u aprilu i Nalgae u oktobru) i uragani (npr. uragan Ian na Kubi i uragan Fiona u Dominikanskoj Republici).

„Dok su poplave bile najčešća katastrofa u 2022. godini, ekstremna temperatura izazvala je najviše smrtnih slučajeva (16.416 smrtnih slučajeva) što predstavlja više od polovine svih smrtnih slučajeva povezanih sa katastrofama. Međutim, tokom poslednjih 30 godina (od 1992. do 2021.), zemljotresi su i dalje izazivali najviše smrtnih slučajeva u proseku od 990 smrtnih slučajeva po pojedinačnoj katastrofi u poređenju sa samo 52 po katastrofi u 2022. Šteta izazvana katastrofama u 2022. veća je od prosečne godišnje štete od katastrofe za poslednjih 30 godina“, navodi se u izveštaju.

Stradaju najčešće stariji ljudi

Iako smo svi u određenoj meri pogođeni ekstremnim vremenskim prilikama, starije osobe, posebno starije žene i osobe sa invaliditetom, obično su najugroženije. Ko je najugroženiji delimično zavisi od starosti, ali i od ranije postojećih zdravstvenih stanja, mentalnog stanja i društvenih i ekonomskih okolnosti, navode Ujedinjene nacije. Studije pokazuju da žene, dečaci i devojčice imaju 14 puta veću verovatnoću da će umreti tokom katastrofe od odraslih muškaraca.

Prognoze stručnjaka nisu blistave – procenjuje se da će paralelno sa rastom vremenskih ekstrema, koji postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promena, i svetska populacija sve više stariti. „Ovo predstavlja značajan globalni izazov. Godine 2030. otprilike svaka šesta osoba širom sveta imaće 60 ili više godina. Očekuje se da će do tada ova starosna grupa brojati 1,4 milijarde i porasti na 2,1 milijardu do 2050. godine.“

Nažalost, mnogim starijim ljudima nedostaju fizička, mentalna, društvena i finansijska sredstva potrebna da se izbegnu ili minimiziraju efekti ekstremnih vremenskih prilika, posebno na globalnom jugu, upozorava UNDRR: „U poslednje dve decenije, smrtni slučajevi izazvani toplotom među ljudima od 65 i više godina su se skoro udvostručili na globalnom nivou, dostigavši približno 300.000 smrtnih slučajeva u 2018. Evropsko leto 2022. rezultiralo je sa 9.226 smrtnih slučajeva izazvanih toplotom među ljudima starosti 65-79 godina, sa značajnim porast na 36.848 smrtnih slučajeva za osobe starije od 80 godina.“

Mediji navodi de je u požarima na Mauiju ovog leta od 89 žrtava, 73 odsto je bilo starije od 60 godina. Ta brojka je tragično u skladu sa drugim katastrofama širom SAD u poslednjih 20 godina, navodi Ms. Magazine. „Posle uragana Katrina 2005. godine, 70 odsto poginulih bilo je starije od 65 godina. U zimskoj oluji Uri 2021. i uraganu Ijan 2022. godine, dve trećine žrtava bile su među ljudima starijim od 60 godina. Kada je uragan Marija zahvatio Portoriko, 2017. 100 posto „prekobrojnih smrti“ izazvanih olujom bilo je među starijim odraslim osobama.“

Žene generalno ugroženije

Statistike pokazuju da su žene ugroženije tokom prirodnih katastrofa prouzrokovanih klimatskim promenama. Dostupni podaci ukazuju na veću izloženost žena, nekada u izuzetno velikom procentu. Primera radi, 1991. godine, tokom katastrofe ciklona u Bangladešu, od 140.000 poginulih ljudi, 90 odsto su činile žene.

Tokom vanredne situacije izazvane uraganom Katrina u Sjedinjenim Državama, većina žrtava je zarobljena Nju Orleans su bile Afroamerikanke sa decom, najsiromašnija demografska grupa u tom delu zemlje, navode studije: „U Šri Lanki je muškarcima bilo lakše da prežive tokom cunamija jer su znali da plivaju i penju se po drveću, što uglavnom uče dečaci. Ova društvena predrasuda znači da devojke i žene na Šri Lanki imaju vrlo malo mogućnosti da prežive u budućim katastrofama.“

Studije navode i da nakon prirodnih katastrofa postoji veća verovatnoća da će žene biti žrtve porodičnog i seksualnog nasilja zbog čega one čak izbegavaju korišćenje skloništa iz straha od seksualnog napada.

Da li su ove statistike nepromenljive?

Poplave u Pakistanu 2022. godine pogodile su oko 2,3 miliona starijih ljudi. Mnogi od njih nisu bili dovoljno pokretni da pobegnu ili su bili posebno ranjivi na dijareju, malariju i druge bolesti koje su se brzo širile u poplavljenim područjima, podseća UNDRR.

Problemi su često problem organizovanja i lošeg informisanja: kada su u pitanju požari, „manje je verovatno da će stariji ljudi dobiti pravovremena upozorenja zbog lošeg pristupa telefonima i drugim digitalnim komunikacionim tehnologijama. Kao rezultat toga, oni mogu ostati nesvesni i loše pripremljeni da se suoče sa predstojećom opasnošću koja otežava evakuaciju“.

Mediji navode da se u SAD mnogi centri za upravljanje vanrednim situacijama bave potrebama starijih štićenika staračkih domova ili ustanova za pomoć starima, ali zaboravljaju na veliki broj starijih osoba koji žive kod kuće u zajednici, a posebno na žene koje češće žive same. „Jedna od tri žene starije od 65 godina živela je sama 2020. godine, u poređenju sa svakim petim muškarcem istog uzrasta. Kada se napori u planiranju fokusiraju isključivo na ublažavanje rizika za ljude u objektima za grupni život, starije žene koje žive same se ne uzimaju u obzir, a njihove potrebe ostaju nezadovoljene.“

Kada je u pitanju SAD, postoji pretpostavka da svi voze, što će im omogućiti da se evakuišu u hitnim slučajevima. Ali bilo iz razloga troškova, sposobnosti ili izbora, skoro jedna od pet starijih odraslih osoba ne vozi, češće žene, navodi Ms. Magazine.

„Finansijska situacija mnogih starijih žena dodatno povećava njihov rizik od klimatskih promena. Sposobnost da se iskoristi ušteda je često od suštinskog značaja za pokrivanje troškova privremene evakuacije, za modifikaciju nečijeg doma da izdrži rizike vezane za vremenske prilike ili za popravku štete izazvane prethodnim katastrofama.“

Stručnjaci i stručnjakinje upozoravaju na rodni jaz i veći rizik koji žene trpe od posledica klimatskih promena. Kako se u narednim decenijama procenjuje da će vremenski ekstremi biti sve češći usled ubrazavanja klimatskih promena, dok ne dođe do globalne promene paradigme koja će ove promene zaustaviti, neophodno je menjati politike obrazovanja, informisanja, spašavanja i podrške kako bi ugrožene grupe, među kojima su i žene, bile u manjem riziku.

I.P.

Prethodni članak

Kako Komiteti otpora nastavljaju revoluciju u Sudanu usred rata — Razgovor sa Ahmedom Isamaldinom (II deo)

Protest poljoprivrednika se širi

Sledeći članak