Samostalni sindikat se protivi privatizaciji Apoteke „Beograd“

apoteka beograd
Foto: Mašina

Savez samostalnih sindikata Beograda se protivi privatizaciji Apoteke „Beograd“ čiji je osnivač grad Beograd. U sindikatu smatraju da ova apotekarska ustanova mora ostati deo javnog zdravstvenog sistema i garant adekvatnog snabdevanja građana lekovima.

Najava moguće privatizacije Apoteke „Beograd“ se pojavila u medijima početkom godine, kada je zamenik gradonačelnika Beograda izjavio: „Prodaćemo u budućnosti apotekarske ustanove jer bi glavni grad, kao i svi moderni gradovi, trebalo da se bavi onim što pruža građanima, a to je komunalni sistem i nema potrebe da se bavi poslovima koji nisu komunalna delatnost.“

Verovatno je epidemija koronavirusa usporila realizaciju ove namere gradskih čelnika, ali je u međuvremenu bilo najavljivano da bi do privatizacije gradske mreže apoteka moglo doći nakon što se završe procesi privatizacije „Beograđanke“ i Sava centra.

Međutim, i pre nego što je došlo do zvaničnog pokretanja procesa privatizacije Apoteke „Beograd“ predstavnici Saveza samostalnih sindikata Beograda (SSSB) su na nedavno održanom Socijalno-ekonomskom savetu Beograda (SES) pokrenuli inicijativu da ova ustanova ostane u javnom vlasništvu.

Ipak, predstavnici poslodavaca i Grada u lokalnom SES-u nisu bili oduševljeni ovim predlogom, kako se navodi u saopštenju sindikata nakon sastanka gradskog SES-a: „Predstavnici Unije poslodavaca su odbili da učestvuju u radnoj grupi budući da ne vide koji doprinos ovoj inicijativi mogu da daju. Predstavnici gradske vlasti Beograda su načelno podržali ovu inicijativu, sa ogradom da se grad Beograd već nalazi u procesu privatizacije Apoteke „Beograd“, te da u tom smislu nema logike da sada podržavaju i ovu inicijativu.“

Predsednik SSSB-a Dragan Todorović za Mašinu kaže da je Apoteka „Beograd“ deo javnog zdravstvenog sistema Srbije:

Videli smo u prethodnom periodu da jačanjem privatnog sektora u zdravstvu, zdravlje postaje roba. Tržište, kao i svako drugo, pa tako, oni koji imaju novca odlaze u private klinike, a oni koji nemaju idu u državni sistem.

Naš sagovornik smatra da su apoteke kako deo državnog sistema korektivni faktor na tržištu lekova.

One Rade sa malom maržom i u interesu građana. Bez javnih apoteka to postaje klasično tržište sa samo jednim parametrom – profit. Ko ima novca, kupiće lek, ko nema gledaće u izlog! Kao što je poznato, lek na recept može da se dobije i u privatnim apotekama. E sad, zamislite situaciju bez javnih apoteka, jer privatne apoteke nemaju taj korektivni faktora, pa podignu cene za 20%! Znate li Vi koliko je to novca iz budžeta RFZO?! Stotine miliona dinara! To znači manje novca za bolnice, za opremu, za plate doktora, za domove zdravlja… Siguran put da dobijemo lošu zdravstvenu uslugu i da ona bude preskupa i nedostižna za običnog građanina koji radi za minimalnu platu od 30.000 dinara. Kao što vidite, problem je vrlo kompleksan, upozorava Todorović.“

Prema mišljenju Todorovića potencijalna privatizacija apoteka ne znači nužno i problem u snabdevanju građana lekovima. Međutim, on podseća da je pored same snabdevenosti najširim spektrom lekova, kako na recept, tako i u slobodnoj prodaji, Apoteka „Beograd“ poznata po najrazvijenijem sistemu magistralne izrade lekova, odnosno posebne izrade lekova za pojedinačne pacijente. Kako kaže naš sagovornik: „taj način izrade nećete naći ni u jednoj privatnoj apoteci“.

Tržište lekovima je stabilno u smislu snabdevenosti. Međutim, sigurni smo da će privatizacijom apoteka doći i do poskupljenja lekova. Setite se da smo na početku pandemije zaštitne maske plaćali 200 dinara, onda ih je država ograničila na 120, a danas ih ima po ceni 15 do 20 dinara, kaže Todorović za Mašinu.

Apoteka „Beograd“ poseduje mrežu od 124 apoteke koje se nalaze u svim beogradskim opštinama a u njima radi nešto više od 1000 ljudi. Temelji ove ustanove su postavljeni još sredinom 19. veka, a osnivačka prava, pa tako i raspolaganje imovinom, su 2007. godine sa Republike prebačena na Grad Beograd.

Predsednik skupštine grada Beograda, kao ni direktorka Apoteka „Beograd“ nisu odgovorili na naša pitanja do zaključivanja ovog teksta tako da nismo mogli da saznamo da li će i kada zvanično započeti proces privatizacije apoteka. Ono što se moglo ranije videti u medijima jeste da iz grada priželjkuju scenario koji smo mogli videti u Novom Sadu a to je stavljanje javne ustanove pod koncesiju.

M.M.

Prethodni članak

Osnovana mreža Žene za reke

Obnovljivi izvori: „propuštena“ prilika za demokratizaciju energetskog sektora

Sledeći članak