Osnovana mreža Žene za reke

Izvor: Savez mesnih zajednica Stare planine / Facebook

U nedelju, 27. septembra, održan je inicijalni sastanak mreže Žene za reke. Sastanak je bio održan u okviru okupljanja Plavo srce Kraljeva, kojim je ujedno obeležen i Svetski dan reka.

Mreža za reke okupila je aktivistkinje iz svih krajeva Srbije. Žene iz Pirotskog orkuga, Arilja, Kraljeva, Beograda, Novog Sada, Šapca, Užica, Niša razgovarale su o tome na koji način bi mreža mogla da doprinese položaju žena u ekološkoj borbi i ostvarenju ciljeva koje one pred sebe postavljaju.

Osnivanje mreže je motivisano potrebom za afirmacijom uloge žena u zaštiti prirode i potrebom za solidarnim i udruženim otporom narastajućim pritiscima koje trpe borci za životnu sredinu, a žene naročito.   

Kako objašnjava Iva Marković iz organizacije za političku ekologiju PolEkol i Prava na vodu, okupljene žene su na vrlo različite načine aktivne: neke su u svojim sredinama istaknute predvodnice, ali je mnogo češće njihovo učešće, iako podjednako značajno, manje prepoznato i cenjeno.

Marković ističe da se žene bave širokim spektrom aktivnosti vezanih za zaštitu životne sredine, uključujući i upravo manje vidljive pravne i organizacione poslove. Žene u borbe za zaštitu prirode unose veliko iskustvo i spretnost u organizovanju, koordiniranju i emocionalnom radu, te medijaciji konflikata koji su jako česti u svim inicijativama.

Iako su žene tako „svetionici i stubovi“ borbe za očuvanje prirode, bez kojih ona ne bi bila moguća, one ostaju u senci muških lidera koji su glasniji, nametljiviji, te koji ponekad i ne pristaju na obavljanje zadataka u kojima nema javnog eksponiranja.    

Još jedan razlog za osnivanje mreže Žene za reke su sve učestaliji pritisci i napadi na borce za zaštitu životne sredine, koji specifično pogađaju aktivistkinje.

Tako se, primera radi, Dragana Arsić iz organizacije Sačuvajmo šume Fruške gore nedavno našla na meti portala Prismotra i sličnih medija. Brojne aktivistkinje privođene su na saslušanja, prećeno im je pravnim procesima ili su protiv njih podizane tužbe. Aktivistkinje svedoče da su pretnje i klevete upućene ženama bezobzirnije od onih kojima se pokušavaju ućutkati i obeshrabriti muškarci.

Marković otkriva da Mreži tek predstoji zvanično konstituisanje i preciznije definisanje budućih aktivnosti, te da se očekuje njeno širenje.

I.K.

Prethodni članak

Internet harasiranje: osvetnička pornografija i drugi vidovi nasilja prema ženama

Samostalni sindikat se protivi privatizaciji Apoteke „Beograd“

Sledeći članak