Skupština ratifikovala međunarodni ugovor kojim se omogućava bolja zaštita ekonomskih i socijalnih prava, javlja A 11 

Prinudna iseljenja, niska socijalna pomoć i radna eksploatacija su neki od učestalih oblika kršenja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u Srbiji. 

prolaznici na ulici

Ratifikacijom međunarodnog ugovora građani i građanke Srbije dobili su mogućnost da zatraže zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava pred nadležnim komitetom Ujedinjenih nacija.

Šta su konkretno ekonomska, socijalna i kulturna prava čiju zaštitu sada građani mogu da traže pred međunardnom instancom ukoliko im pred domaćim sudovima ne pođe za rukom?

U pitanju su prinudna iseljenja, niska socijalna pomoć, radna eksploatacija, neadekvatna zaštita na radu, liste čekanja za medicinske preglede koje praktično onemogućavaju ostvarivanje prava na zdravlje, pristup obrazovanju ranjivih društvenih grupa – sve su to pitanja koja se tiču ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava, objašnjavaju putem saopštenja iz Incijative za ekonomska i socijalna prava A 11.

A 11 se duže od pet godina zalagao za ratifikaciju međunarodnog ugovora koji bi omogućio zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, a koji se zove „Opcioni protokol uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima“.

Narodna skupština je usvajanjem „Predloga zakona o potvrđivanju Opcionog protokola uz Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima“ uključila je ovaj međunarodni ugovor u pravni poredak Republike Srbije. 

Ilustracije radi, moglo bi se reći da u pogledu zaštite ekonomskih i socijalnih prava nadležni komitet, Komitet Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna i kulturna prava, predstavlja ono što u pogledu zaštite građanskih i političkih prava predstavl Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, objašnjavaju iz A 11. 

Iz A11 takođe upozoravaju da se godinama nagomilavaju problemi u pogledu ostvarivanja i zaštite ekonomskih i socijalnih prava koji za posledicu imaju rast nejednakosti, diskriminaciju najugroženijih ljudi i svođenje ekonomskih i socijalnih prava na milostinju. 

Opcioni protokol je na snazi od 2013. godine i do sada ga je 51 zemlja potpisala, a 26 ratifikovalo. Broj zemalja koje ga potpisuju i ratifikuju raste. U našem regionu Slovenija i Severna Makedonija su potpisale ovaj dokument, dok su ga Bosna i Hercegovina i Crna Gora već ratifikovale.

Ratifikacijom Opcionog protokola se zaokružuje sistem zaštite ljudskih prava u Srbiji i potvrđuje da ekonomska, socijalna i kulturna prava imaju podjednak značaj kao i građanska i politička prava, saopštili us iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A 11.

A.J.

Prethodni članak

Dobre vesti: skrining na mišićnu atrofiju obavezan u svim porodilištima u Srbiji

Lokalni front Kraljevo: „Sumnjam da se sve odigralo slučajno“

Sledeći članak