Prema podacima RFZO koje je dobio list Danas prošle godine za prethodnu, 2022. godinu, građani i građanke Srbije popiju godišnje 7,34 miliona pakovanja lekova za umirenje (anksiolitika) i antidepresiva, koji se nalaze na Listi A i Listi A1 RFZO.
„Bez obzira na to što se propisivinje anksiolitika smanjilo za 6,5 odsto i antidepresiva za jedan odsto u odnosu na 2021. godinu, ispada da smo popili više kutija ovih medikamenata nego što Srbija, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku o prvim rezultatima prošlogodišnjeg popisa, ima stanovnika – 6.690.887“, prenosio je Danas.
Prekomerno korišćenje
Iako je u pitanju broj koji obuhvata i anksiolitike, u koje spadaju benzodiazepin, diazepam, alprazolam i lorazepam i antidepresive, ovaj broj pokazuje smanjenje u odnosu na 2021. godinu. Ipak, smanjenje od oko 6 odsto, kako se navodi, nije dovoljno da broj potrošenih kutija lekova ne izgleda kao da nema odrasle osobe koja ih ne pije skoro pa svakodnevno.
Prema analizi tržišta „anksioznosti“ koje računa ukupnu vrednost korišćenja ovih lekova, Srbija ima tendenciju značajnog rasta. Kao glavni faktori za ovaj rast vide se preferencije kupaca, trendovi na tržištu i lokalne posebne okolnosti. Drugim rečima, kupovina tableta za smirenje se smatra efikasnim i pristupačnim rešenjem za anksioznost i poremećaje spavanja, dok srpsko društvo ima visoku prevalenciju problema mentalnog zdravlja.
Kako se navodi u studiji o upotrebi antidepresiva u Lancetu, depresija i anksioznost globalno spadaju među prvih deset uzroka koji umanjuju kvalitet života ljudi starosti od 10 do 49 godina.
„Farmakološki tretman mentalnih poremećaja je efikasan i često se koristi kao prvi izabrani tretman u zemljama u kojima su psihološku intervencije teško dostupne“, navodi se u studiji i dodaje da je Svetska zdravstvena organizacija prepoznala da zdravstveni sistemi pojedinih zemalja još uvek nisu adekvatno odgovorili na teret mentalnih poremećaja i da često postoji značajan jaz između potrebe za lečenjem mentalnog zdravlja i njegove dostupnosti, posebno u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, u koje spada i Srbija.
U Evropi je tokom 2019 najveća potrošnja sredstava za smirenje bila u Srbiji, čak i više od Portugala koji je prvi na listi korišćenja ovih lekova u Evropi, pokazuje studija iz Lanceta. Autori ove studije navode da se socioekonomska nestabilnost ne može podrazumevati kao jedino objašnjenje za veliku upotrebu benzodiazepina na Balkanu.
Druga studija koja se bavila analizom upotrebe ovih lekova u regionu navodi zaključak da „Srbija i Hrvatska moraju da sprovedu eksplicitne mere smanjenja propisivanja benzodiazepina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na osnovu preporuka zasnovanih na dokazima u indikacijama gde lekari opšte medicine najčešće propisuju ove lekove“ i dodaje se da bez dostupnosti drugih oblika terapije, odnosno psihoterapije i većeg broja psihijatrijskih stručnjaka u zdravstvenim ustanovama se ne preporučuju prepisivanje ovih lekova, posebno ne na duže staze.

Zašto ako nam je nikad bolje?
Kako je ranije pisao portal N1, psihijatrica Ljiljana Simić je iznela procenu da u Srbiji po nezvaničnim podacima između 250.000 i 400.000 ljudi boluje od depresije, ali skoro niko ne ide na preventivne preglede.
Ništa bolja situacija nije ni ako gledamo procene za, na primer, samo mlade. Prema istraživanju Krovne organizacije mladih, više od dve trećine odgovora u istraživanju je pokazalo da mladi imaju anksioznost, više od 50 odsto ispitanika ima simptome umerene ili teške depresije, a više od trećine ispitanika/ca (34,2 odsto) je navelo da su im bile potrebne usluge psihologa ili psihoterapeuta/kinje tokom poslednjih šest meseci, ali da nisu sa njima razgovarali.
Imajući u vidu da je medijalna zarada u Srbiji 76.000 dinara, što znači da polovina prima manje od tog iznosa, da je adekvatna terapija suštinski nedostupna jer u Srbiji prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ ima 12 psihijatara i 6 psihologa na 100.000 stanovnika, a da je jedna seansa psihoterapije privatno između 20 i 40 eura, ne čudi da većina ljudi pribegava jeftinijoj i efikasnijoj varijanti za akutni ali i hronični stres – lekovima.
Pažljivo sa lekovima
Ipak, nekontrolisano korišćenje ovog leka i uzimanje na svoju ruku može da dovede do zavisnosti, ali i drugih neželjenih efekata. Bromazepam, koji se najčešće koristi u Srbiji je u osnovi sedativ a ukoliko se uzima u dužem periodu i u prekomernim količinama, izaziva suprotno dejstvo pa često dovodi do depresije, gubitka energije, vrtoglavice, znojenja, problema sa pamćenjem ili disanjem.
Iz tog razloga je važno lekove kao što je bromazepam koristiti onako kako ih savetuje i propisuje lekar, sa svešću da može imati značajne neželjene efekte i izazvati zavisnost. Ipak, to što se efekat ovih lekova oseća gotovo trenutno još je jedan od razloga za zloupotrebu, koja je u ozbiljnom opsegu u Srbiji.
Ako vam je potrebna pomoć možete pozvati:
Nacionalnu SOS linija za prevenciju samoubistva na broj 011/7777-000.
I.P.