Vakcinacija bi doprinela smanjenju upotrebe antibiotika

Ulaganje u preventivnu vakcinaciju bi moglo da smanji prekomernu upotrebu antibiotika, širenje rezistencije na antibiotike i smanji troškove lečenja, navodi Svetska zdravstvena organizacija.

Novi izveštaj Svetske zdravstvene organizacije navodi da vakcine protiv 24 patogena mogu da smanje upotrebu antibiotika za 22 odsto ili 2,5 milijarde definisanih dnevnih doza na globalnom nivou svake godine.

Ovo bi pomoglo u naporima za rešavanje sve ozbiljnijeg problema rezistencije na antibiotike. Kako se navodi u izveštaju, neke od vakcina koje bi mogle da dovedu do potrebne prevencije su već dostupne ali se nedovoljno koriste, dok bi druge trebalo da se razviju i iznesu na tržište što je pre moguće.

„Antimikrobna rezistencija se javlja kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reaguju na antibiotike, čineći ljude bolesnijima i povećavajući rizik od bolesti, smrti i širenja infekcija koje je teško lečiti“, navodi Svetska zdravstvena organizacija. Do antimikrobne rezistencije dolazi pre svega zloupotrebom i prekomernom upotrebom antibiotika, dok u isto vreme, mnogi ljudi širom sveta nemaju pristup osnovnim antimikrobnim sredstvima, upozorava SZO.

Svake godine, skoro 5 miliona smrtnih slučajeva na svetu se povezuje sa antimikrobnom rezistencijom. „Vakcine su suštinski deo odgovora na smanjenje otpornosti na antibiotike jer sprečavaju infekcije, smanjuju upotrebu i prekomernu upotrebu antimikrobnih sredstava i usporavaju pojavu i širenje patogena otpornih na lekove“, navodi se.

Procenjuje se da vakcine koje se već koriste protiv bakterijske upale pluća, hemofilus influence tipa B (bakterija koja izaziva upalu pluća i meningitis) i tifusa mogu da spreče do 106.000 smrtnih slučajeva godišnje povezanih sa rezistencijom na antibiotike. „Rešavanje otpornosti na antimikrobne lekove počinje prevencijom infekcija, a vakcine su među najmoćnijim alatima za to“, rekao je generalni direktor SZO. „Prevencija je bolja od lečenja, a povećanje pristupa postojećim vakcinama i razvoj novih za kritične bolesti, poput tuberkuloze, ključno je za spasavanje života i preokretanje rezistencije na antibiotike.

Podsetimo, antibiotici gube svoju efikasnost zbog prekomerne upotrebe ali i zagađenja, a ključni problem koji doprinosi ovom procesu jeste prekomerna upotreba antibiotika, naročito u poljoprivredi, gde se otprilike 75 odsto antibiotika koristi za životinje. Uticaj je posebno ozbiljan u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gde je upravljanje antibioticima i otpadnim vodama u poljoprivredi često neadekvatno.

I.P.

Prethodni članak

„Dole profit, živela životna sredina!“, snažna poruka srpske dijaspore vlastima u Nemačkoj

Nakon otvorenog pisma Ministarstvu, najavljen protest protiv rušenja Starog savskog mosta

Sledeći članak