Zakon o proceni uticaja: prvo građevinska dozvola, pa procena štete po okolinu

Po pravilima zdravog razuma za svaki projekat bi trebalo da se prvo utvrdi koliko će uticati na životnu sredinu, pa da mu se onda izdaje ili ne izdaje građevinska dozvola. Postojeći Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu protivi se logici – a, sudeći po nacrtu, protiviće mu se i novi.

„U zakonu je i dalje ostavljena mogućnost da se saglasnost na studiju o proceni uticaja pribavi nakon izdavanja građevinske dozvole, odnosno da se dostavi uz prijavu radova, što u praksi predstavlja najveći problem“, izjavio je Mirko Popović, programski direktor RERI-ja, na konferenciji za medije koju je ova organizacija održala povodom Predloga Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, 18. oktobra u Medija centru u Beogradu.

Kako je dodao: „Ako se prvo izda građevinska dozvola, a potom se utvrde mere i uslovi zaštite životne sredine onda ne postoji garancija da će mere i uslovi biti ugrađeni u sam projekt i rešenje o građevinskoj dozvoli“

Sličan je zaključak Aleksandre Bujaroske, eksperta za životnu sredinu Sekretarijata Energetske zajednice. Po njenim rečima:

„Energetska zajednica je već pokrenula nekoliko postupaka protiv Srbije zbog toga što Zakon o proceni uticaja nije usklađen sa EU Direktivom, ali i zbog toga što u zakonu nije jasno definisano da se saglasnost na studiju o proceni uticaja mora pribaviti pre izdavanja odobrenja za realizaciju projekta. Smatramo da i u predlogu zakona ovo pitanje nije u potpunosti rešeno u skladu sa EU Direktivom, koja jasno zahteva da se prvo pribavi saglasnost na studiju o proceni uticaja, a potom i odobrenje za realizaciju projekta.“

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI je na konferenciji za medije koju je održao skrenuo pažnju javnosti na to da je Vlada Republike Srbije 6. oktobra uputila Narodnoj skupštini Predlog Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu. Iz RERI-ja naglašavaju da je procena uticaja na životnu sredinu jedan od ključnih preventivnih mehanizama zaštite životne sredine koja obezbeđuje da se značajni uticaji projekata i aktivnosti na životnu sredinu prepoznaju pre odobrenja projekta, te da se predvide uslovi i mere za otklanjanje i smanjenje negativnih uticaja.

„Zakon o proceni uticaja uređuje postupak učešća javnosti u odobravanju studija o proceni uticaja, zbog čega je ovaj propis izuzetno važan za građane, udruženja i aktiviste“, dodaje se u pratećem saopštenju.

Produženi rokovi za učešće javnosti

Mirko Popović je na konferenciji naveo i dobre strane aktuelnog nacrta: „Predlog zakona donosi brojna poboljšanja, produženi su rokovi za učešće javnosti, predviđa se uspostavljanje posebnog portala za praćenje postupaka procene uticaja, što može da doprinese lakšem informisanju i učešću javnosti“. Podsetimo, kratki rokovi su u proteklom periodu često u praksi onemogućavali građane i stručnjake da se obaveste, pripreme i učestvuju u donošenju odluka.

Na konferenciji za medije je govorio i Aleksandar Jovanović Ćuta, narodni poslanik Ekološkog ustanka i Predsednik Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srbije.

„U poslednjih nekoliko godina vršen je veliki pritisak na životnu sredinu od strane multikorporacija i domaćih investitora bez primene zakonskih propisa. Mnoge sednice odbora za zaštitu životne sredine održani su van Doma narodne skupštine, po opštinama Majdanpek, Žagubica, Loznica i Babušnica, na kojima nam nije bilo omogućeno bezbedno prisustvo. Pitanje životne sredine je od fundamentalnog značaja za društvo i borba za njeno očuvanje tek predstoji“, zaključio je poslanik.

RERI će svoje zaključke o Predlogu zakona o proceni uticaja na životnu sredinu na poziv predsednika Odbora za zaštitu životne sredine predstaviti na sednici Odbora 19. oktobra.

I.K.

Prethodni članak

Devojka iz predgrađa: O borbi žena za pravo na obrazovanje i položaju naučnica

Novčana socijalna pomoć za pojedinca ne čini ni polovinu prihoda neophodnih da se pređe prag rizika od siromaštva, tvrdi A 11

Sledeći članak