„Znanje i tolerancija“ protiv „mračnjaštva i nasilja“ na izborima sutra u Brazilu

Sva ispitivanja javnog mnjenja daju značajnu prednost veteranu radničkog pokreta Lula da Silvi, ali Bolsonarovo zveckanje oružjem izaziva strepnju oko mogućih scenarija nakon izbora.

Preko 156 miliona ljudi će moći da glasa na sutrašnjim izborima u Brazilu. Glasanje se vrši putem elektronskog sistema koji štiti rezultate od ljudske intervencije i omogućava da se glasovi prebroje za ne više od dva sata.

Iako će građani sutra birati predstavnike na svim nivoima vlasti, najveću pažnju će privući predsednički izbori, koji će biti borba između levice i ekstremne desnice.

Od devet kandidata na predsedničkim izborima prednjače veteran brazilskog radničkog pokreta Luis Inasijo Lula da Silva i aktuelni predsednik, mogli bismo reći i kapetan ekstremne desnice u Brazilu, Žair Bolsonaro. Istraživanja javnog mnjenja prognoziraju 31% za Bolsonara, dok Lulu sva istraživanja stavljaju iznad 40%, a pojedini predviđaju pobedu u prvom krugu.

U svojoj predizbornoj kampanji Bolsonaro se služi dramaturgijom Donalda Trampa sa izbora u SAD 2020. godine. Učestala mu je izjava da ukoliko Lula pobedi u prvom krugu to će biti dokaz da su izbori ukradeni. Poput Trampa, više puta je aludirao na mogućnost da ne prizna rezultate izbora.

Jedna od Bolsonarovih meta je državna izborna komisija, koju optužuje za lažiranje izbora. Izjavio je i da bi vojska trebalo da preuzme prebrojavanje glasova.

Žair Bolsonaro nikada nije navlačio bele rukavice na svoje ideološke preference. Otvoreni poštovalac vojne diktature koja je vladala Brazilom od 1964. do 1985, pred izbore 2018. godine je izjavio da će da očisti zemlju od levičara.

„Ovi crveni kriminalci biće prognani iz naše zemlje. Biće čistke kakva dosad nije viđena u brazilskoj istoriji“, grmio je Bolsonaro pre nego što je osvojio 57% glasova na izborima pre četiri godine.

Iako zemlju nije uspeo da očisti od levičara, političko odlučivanje je očistio od levih politika koje su prethodno pomogle milionima Brazilaca i Brazilki da se izbave iz siromaštva.

Tako, za Bolsonarov mandat se vezuju, između ostalog, ubrzano uništavanje prašume Amazona i ozbiljna ugrožavanja ljudskih prava.

Prema izveštaju Amnesty International 14 miliona ljudi u Brazilu je nezaposleno, visok procenat stanovništva se suočava sa prehrambenom nesigurnošću i nema pristupa socijalnoj pomoći. Autori izveštaja, koji obuhvata perod od 1. januara 2019. do 20. oktobra 2021. godine, pišu da u Brazilu dnevno gladuje 19 miliona ljudi i da većinom žene nose teret brige i izdržavanja u porodici, bez ikakve državne podrške. Zbog lošeg odgovora na Covid-19 brazilsko društvo je na samom vrhu liste najviše pogođenih pandemijom.

Sa odanom bazom podrške pre svega u zajednici evangelista, zatim u policiji i među vlasnicima velikih korporacija, Bolsonaro i dalje može da računa kako na ozbiljan procenat glasova, tako i na uticajne prijatelje i, što najviše zabrinjava, na oružanu podršku – na šta je aktuelni predsednik Brazila u poslednje vreme više puta aludirao.

Podsetimo, zbog pada popularnosti i sudskih istraga Bolsonaro je mobilizovao svoje pristalice na način koji je pretio da preraste u puč. Njegove proteste protiv Parlamenta i Vrhovnog suda podržale su, između ostalih, belačke rasističke grupe, pripadnici vojne policije i javni službenici sa svih nivoa državne administracije.

Bolsonarova zapaljiva retorika, katastrofalno rukovođenje zdravstvenom krizom i otvoreni napadi na državne institucije koje su inicirali istragu protiv njega, otuđili su umerenije Bolsonarove glasače. Lulin štab računa da mogu da pridobiju podršku onih koji su se razočarali u Bolsonara, zbog čega su kao kandidata za potpredsednika odabrali centristu Žeralda Alkmina iz Socijaldemokratske partije Brazila.

Mogućnost da se ponovo kandiduje za predsednika Lula je najavio u aprilu prošle godine, nakon što je Vrhovni sud ukinuo presude protiv njega zbog kojih je proveo više od godinu dana u zatvoru. Ovo je Lulina šesta predsednička trka a bio je predsednik Brazila od početka 2003. do kraja 2010. godine. Socijalni programi, koje je sproveo, izvukli su milione ljudi iz siromaštva. 

Takođe, Brazil je tokom njegovog mandata ekonomski procvetao, ali je i korupcija nastavila da se širi u najvećoj privredi Latinske Amerike. I Lula je 2018. godine osuđen na zatvorsku kaznu zbog korupcije i pranja novca, zbog čega nije mogao da bude Bolsonarov protivkandidat na izborima te godine.


Presuda mu je ukinuta nakon što je Vrhovni sud utvrdio pritrasnost sudije Serđa Moroa, koji je vodio Lulin slučaj, i koji je postao ministar pravde nakon Bolsonarove pobede na izborima 2018. godine.

Lula je najpopularniji predsednik u istoriji Brazila. Svoj mandat koji je trajao od 2003 do 2010. godine završio je sa pozitivnim rejtingom odobravanja od neverovatnih 83%. Kada je najavio da će ponovo ući u predsedničku trku, javnosti se obratio sa porukom da će na sledećim izborima odlučivati o tome kakav Brazil žele:

„Brazil demokratije ili autoritarizma? Znanja i tolerancije ili mračnjaštva i nasilja? Obrazovanja i kulture ili revolvera i pušaka? Imamo san. I nema veće sile od nade ljudi koji znaju da mogu ponovo biti srećni.“

A.J.

Prethodni članak

Osniva se novi sindikat radnika i radnica u umetnosti u Sloveniji: Sindikat za kreativnost i kulturu ZASUK

Kandidat levice Lula da Silva na prvom mestu, ali nedovoljno glasova za pobedu u prvom krugu

Sledeći članak