Luis Inasijo Lula da Silva je u subotu, 7. maja, održao govor pred velikim brojem pristalica i saveznika u Sao Paulu čime je zvanično pokrenuo kampanju leve koalicije usmerene na smenu krajnje desničarskog brazilskog predsednika Žaira Bolsonara.
Za Bolsonarov dosadašnji mandat, koji je počeo 1. januara 2019. godine, se, između ostalog, vezuju ubrzano uništavanje prašume Amazona i ozbiljna ugrožavanja ljudskih prava. Prema izveštaju Amnesty International 14 miliona ljudi u Brazilu je nezaposleno, visok procenat stanovništva se suočava sa prehrambenom nesigurnošću i nema pristupa socijalnoj pomoći. Autori izveštaja, koji obuhvata perod od 1. januara 2019. do 20. oktobra 2021. godine, pišu da u Brazilu dnevno gladuje 19 miliona ljudi i da većinom žene nose teret brige i izdržavanja u porodici, bez ikakve državne podrške. Zbog lošeg odgovora na Covid-19 brazilsko društvo je na samom vrhu liste najviše pogođenih pandemijom.
„Ova vlada uništava sve što smo napravili“, rekao je Lula okupljenima u Sao Paulu, referirajući time na efekte programa socijalne zaštite koji su sprovedeni za vreme njegovog predsedničkog mandata koji je trajao od 2003 do 2010. godine, i koji je Lula završio sa pozitivnim rejtingom odobravanja od neverovatnih 83%.
Mogućnost da se ponovo kandiduje za predsednika Lula je najavio u aprilu prošle godine, nakon što je Vrhovni sud ukinuo presude protiv njega zbog kojih je proveo više od godinu dana u zatvoru. Sada kaže da na predstojećim oktobarskim izborima Brazil ima priliku da odabere kakva zemlja želi da bude:
„Brazil demokratije ili autoritarizma? Znanja i tolerancije ili mračnjaštva i nasilja? Obrazovanja i kulture ili revolvera i pušaka? Imamo san. I nema veće sile od nade ljudi koji znaju da mogu ponovo biti srećni.“
Istraživanja javnog mnjenja sprovedena poslednjih nedelja pokazuju da je Lula favorit oktobarskih izbora. Ono što kvari ukus pozitivnih očekivanja je bojazan da bi Bolsonaro mogao da pokuša da dovede u sumnju legitimnost izbora, na sličan način kako je to uradio njegov američki saveznik Donald Tramp uoči i nakon izbora 2020. godine u SAD.
Naime, otkada mu je rejting u padu, predsednik Brazila je u više navrata doveo u pitanje validnost elektronskog glasačkog sistema u toj zemlji, a nedavno je izjavio da će tražiti njegovu reviziju pre izbora, javlja Al Džazira. Bolsonarove sumnje u izborni sistem ne dele ni stručnjaci, ni izborna komisija.
Tokom skorašnjih obraćanja svojim pristalicama, Bolsonaro nije štedeo na zapaljivoj retorici. Tokom jednog okupljanja izjavio je da „naoružano stanovništvo neće biti porobljeno“, a drugom prilikom je rekao da bi glasačke listiće uz izbornu komisiju trebalo da prebroji i vojska.
Natalija Bonavides, narodna poslanica Radničke partije, je upozorila da bi bilo pogrešno otpisati Bolsonarove pretnje kao puku retoriku i podsetila na organizovani napad pristalica Donalda Trampa na zgradu američkog Kongresa početkom 2021. godine.
Lula i Radnička partija se ne sučeljavaju sami sa kandidatom ekstremne desnice. Organizovali su koaliciju pod imenom „Vamos Juntos Pelo Brasil“ (Idemo zajedno za Brazil), koja je sastavljena od sedam levih i centar-levih partija. Koaliciji daju podršku i razni sindikati i društveni pokreti.
Koalicija je za kandidata potpredsednika odabrala Žeralda Alkmina iz Socijaldemokratske partije Brazila. U pitanju je strateški izbor sa ciljem da poznati političar centra privuče umereno desne glasače koji su razočarani politikom Žaira Bolsonara. Žeraldo Alkmin je bio drugoplasirani kandidat na predsedničkim izborima 2006. godine, na kojima je pobedio Lula. Zatim je godine 2018, kada je pobedio Bolsonaro, Alkmin osvojio četvrto mesto. Služio je dva mandata na položaju guvernera Sao Paola.
Istraživanje javnog mnjenja koje je krajem aprila sproveo PoderData procenjuje da Lula u prvom krugu dobija 41%, a Bolsonaro 36% glasova. Lulina prednost od 5% u odnosu na Bolsonara povećava se na 9% u drugom krugu.
A.J.