Zrenjanin Nacionalna prestonica kulture 2025. godine: šansa za izuzetak od pravila?

O prvim utiscima na vest da je grad Zrenjanin sa predloženim umetničkim konceptom „Meandri grada – tokovi kulture“ odabran da bude Prestonica kulture Srbije 2025. godine razgovaramo sa protagonistima kulturno-umetničke scene u Zrenjaninu, Vladom Đurićem i Ivanom Branković.

Nedavno objavljena vest Ministarstva kulture da je grad Zrenjanin izabran za Prestonicu kulture Srbije 2025. godine izazvala je različite reakcije u stručnoj javnosti.

Kako su iz Ministarstva saopštili, Radna grupa za pripremu i sprovođenje programa „Prestonica kulture Srbije“ ocenila je da je prijava Grada Zrenjanina „dobro osmišljena i da pokazuje koherentnost umetničke i dizajnerske vizije projekta utemeljenog na lokalnoj specifičnosti“.

U obrazloženju se navodi da Zrenjanin svojom kandidaturom projekta pod nazivom „Meandri grada – tokovi kulture“, sa idejom „prožimanja grada, stvaralaca i publike, ima i detaljno objašnjene strategije, programe i kapacitete grada“.

Predloženi program će se sastojati iz četiri celine: „Banatsko izobilje“ – posvećeno multikulturalnosti i tradiciji ovog kraja, „Arhitopija“ – posvećena arhitektonskom nasleđu grada i arhitekti Dragiši Brašovanu, „Ambasada kulture“ – posvećena međunarodnoj saradnji i edukaciji i LOKUS – posvećen urbanoj kulturi.

Navedeni program nudi više od 50 novih umetničkih projekata, a navedeno je da Zrenjanin kandiduje ukupno 10 infrastrukturnih projekata u kulturi, od kojih se izdvajaju: prenamena srpske zadružne banke u Kuću stvaralaštva sa galerijom za savremenu umetnost, obnova Narodnog pozorišta i Amfiteatra na otvorenom, otvaranje studija za kreativne industrije Lokus, obnova Trga, manje intervencije u javnom prostoru (urbani džepovi), uređenje kuće Slavka Županskog, uređenje kutka za decu i mlade u Muzeju.

O tome koji su prvi utisci o vesti koja je pre par dana stigla u banatski grad, koja su nadanja i očekivanja, ali i koji se sve problemi mogu pojaviti prilikom realizacije programa, imajući na umu prethodne gradove prestonice, razgovarali smo sa Vladom Đurićem, pomoćnikom direktora Kulturnog centra Zrenjanina i Ivanom Branković, omladinskom radnicom i članicom organizacije „PhotoExpo“ koja je godinama prisutna na zrenjaninskoj nezavisnoj kulturno-umetničkoj sceni.

Prilika da se u polju kulture naprave pozitivni pomaci

Na pitanje o tome u kom smislu se očekuje od projekta Nacionalna prestonica kulture, da će doprineti razvoju kulture u Zrenjaninu naši sagovornici su složni u stavu da ovaj projekat može doprineti unapređenju razvoja lokalne kulturne politike i povećati kvalitet kulturno-umetničkih programa.

Ivana Branković, omladinska radnica i članica organizacije „PhotoExpo“. Izvor: privatna arhiva.

Po rečima Vlade Đurića iz Kulturnog centra Zrenjanin ovaj projekat predstavlja priliku da se u polju kulture naprave pozitivni pomaci i da se omogući da lokalne kulturne politike i akteri na lokalnoj kulturnoj sceni postanu predmet pažnje donosioca odluka u gradu.

„Zrenjanin je ozbiljno i studiozno pristupio izradi aplikacije, koja je trajala godinu dana, a cilj je bio osvajanje titule nacionalne prestonice kulture i promocija lokalnog stvaralaštva i nasleđa na kulturnoj mapi Srbije“, ističe Đurić za Mašinu.

Za Ivanu Branković, izbor Zrenjanina za Prestonicu kulture Srbije za 2025. godinu, pruža priliku za integraciju savremenih umetničkih praksi u kulturni pejzaž grada.

Ona smatra da su očekivanja nezavisne kulturne scene Zrenjanina da projekat podstakne stvaranje inovativnih umetničkih praksi, izložbi i performansa koji će istraživati savremene društvene, političke i ekonomske fenomene.

Upravo navedena očekivanja, skreće pažnju Branković, ističu važnost aktivnog uključivanja svih zainteresovanih u kulturi u proces donošenja odluka:

„Iako su akteri i akterke u kulturi bili pozvani da dostave svoje predloge, nedostatak dalje komunikacije na tu temu i predaja aplikacije bez njihovog uvida u finalnu verziju pokazuje potrebu za većom transparentnošću i inkluzivnošću u procesima odlučivanja“, smatra Branković i naglašava da je ključno kako će grad iskoristiti datu priliku, posebno u kontekstu praktikovanja participativnih praksi, pružanja podrške lokalnim umetnicima i kulturnim radnicima i promovisanja savremene umetnosti naspram kreativnih industrija.

Šta ovaj projekat može značiti žiteljima opštine Zrenjanin?

„Iz ove perspektive, ne mogu puno reći, jer projekat još nije predstavljen javnosti niti stručnjacima u kulturi koji su poslali svoje predloge aktivnosti“, odgovara Ivana Branković na pitanje o tome na koji način ovaj projekat može značiti ne samo stručnoj javnosti grada Zrenjanina već i samim žiteljima u opštini koja broji preko 130.000 hiljada stanovnika, od kojih oko 38.000 živi u dvadeset tri okolna seoska naselja.

Ipak, ona je naglasila da je važno u budućnosti razmotriti koliko ovaj projekat može značiti zainteresovanoj javnosti i građanima Zrenjanina.

Kratkoročno, prema njenom mišljenju, projekat može stručnoj javnosti pružiti priliku za angažovanje u planiranju i realizaciji kulturnih aktivnosti, on može koristiti kao platforma za angažovanje scene u društvenim temama i promociji aktivizma kroz umetnost.

„To bi moglo uključivati i organizovanje debata, performansa, umetničkih akcija, radova i istraživanja kojaa se bave aktuelnim društvenim pitanjima poput ekologije, ljudskih prava, i socijalne pravde“, naglašava.

Dugoročno, nastavlja, ovaj projekat može doprineti razvoju kulturne infrastrukture u Zrenjaninu, kao i jačanju kulturne identifikacije zajednice.

„Ipak, važno je da se proces donošenja odluka i implementacije programa nastavi transparentno i inkluzivno kako bi se osiguralo da projekat zaista odražava potrebe i interese svih relevantnih strana“, zaključuje.

Vlada Đurić, pomoćnik direktora Kulturnog centra Zrenjanin. Izvor: privatna arhiva.

Za Vladu Đurića, svaku priliku u kojoj se na kulturnoj sceni mogu poboljšati uslovi, investirati u nove prostore, otvoriti dijalog, treba iskoristiti na najbolji mogući način:

„Za nas koji živimo i radimo u Zrenjaninu ovaj projekat donosi novi kulturni prostor, koji rešava dugogodišnji problem neadekvatnog radnog prostora Savremene galerije i to je nešto što će ostati našim sugrađanima i kada se projekat zvanično završi“.

Šansa da Zrenjanin bude izuzetak?

Kako smo mogli i ranije da saznamo, ideja o Nacionalnim prestonicama kulture potekla je od koncepta Evropskih prestonica kulture, za koji se vezuju decenijski trendovi komercijalizacije i komodifikacije kulture. Imajući takve procese na umu pitali smo naše sagovornike da li i u kom smislu očekuju da projekat u Zrenjaninu može biti izuzetak i iskorak u pozitivnom pravcu.

Dodatno, treba imati na umu specifično tešku poziciju kulturno-umetničke proizvodnje u Zrenjaninu, deinustrijalizovanom i pauperizovanom gradu, gde još nije rešen ni problem pijaće vode, a da ne pominjemo problem stranih direktnih infesticija – Linglonga, Drekslmajera i drugih fabrika koje čine da najveći deo stanovnika grada jedva preživljava, dok je pitanje planiranja grada, kulture i umetnosti dovedeno na marginu, uprkos trudu i naporima pojedinaca.

„Zrenjanin kao nacionalna prestonica kulture, ukoliko se bude realizovao u svim segmentima kako je planirano može doprineti da se negativan imidž koji naš grad ima već duže vreme, popravi i da se ujedno sa margine kultura i umetnost pomeri ka žiži kako stručne, tako i najšire javnosti,“ smatra Đurić.

On ne gaji iluziju da će sve „procvetati“ i da će svi problem biti rešeni ovom titulom, ali, kako kaže, „ovu priliku treba iskoristiti da učinimo i izvučemo maksimum za kulturu i stanovnike našeg grada“.

Ivana Branković slično komentariše, ističući mogućnost da Zrenjanin bude izuzetak u odnosu na trendove komercijalizacije i komodifikacije kulture, ukoliko se fokusira na „inkluzivnost, održivost i autentičnost lokalne kulturne scene“.

„Specifična socijalna i ekonomska situacija u Zrenjaninu zahteva pristup koji će uzeti u obzir sve potrebe i izazove lokalne zajednice. Ovaj projekat može težiti jačanju socijalne kohezije, ekonomske održivosti i podsticanju lokalnog umetničkog stvaralaštva, koje daje angažovane odgovore na aktuelnu društvenu situaciju“, smatra Branković i naglašava da je ključno da se projekat prestonice prepozna kao prilika za aktualizaciju ovih pitanja u okvirima kulturne scene.

„Projekat može biti drugačiji ako se usredotoči na podršku lokalnim umetnicima, na stvaranje prilika za obrazovanje i zapošljavanje u kulturnom sektoru, te promociju kulturnih resursa i nasleđa grada. Osim toga, važno je da se uključe svi relevantni akteri u proces odlučivanja kako bi se osiguralo da projekat odražava stvarne potrebe i interese lokalne zajednice, a izbegne isključivo fokusiranje na generisanje prihoda kroz kulturne događaje“, objašnjava Branković.

Centar za kreativno odrastanje i multikulturalnu saradnju, CEKOM iz Zrenjanina, predstava izvedena u Kulturnom centru Zrenjanin na 1. Međuskupštini Asocijacije NKSS, 2022. Izvor: NKSS.

Ona naglašava da je perspektiva mladih takođe važna u ovom kontekstu.

„Projekat vezan za Zrenjanin može biti izuzetak ako pruža prilike za angažovanje mladih u kulturnim aktivnostima i stvaranju njihovih vlastitih kulturnih izraza. Mladi mogu biti pokretači inovacija i kreativnosti, kroz inkluzivne pristupe i programe koji su prilagođeni njihovim potrebama. Projekat može biti platforma putem koje ostvaruju aktivni doprinos kulturnom životu Zrenjanina i integraciju u širu kulturnu zajednicu“, podvukla je.

„Izbor Zrenjanina za nacionalnu prestonicu kulture za 2025. godinu predstavlja priliku, a da li ćemo je iskoristiti, od nas zavisi“, zaključila je Ivana Branković.

Paralelno sa najavama o Zrenjaninu kao prestonici kulture Srbije za 2025. godinu u javnost pristižu vesti o aktuelnoj prestonici – Užicu i sumnjivim javnim nabavkama koji se vezuju za ovaj projekat.

Naime, Zeleno-levi front Užice skrenuo je pažnju javnosti da se u okviru projekta prestonice odvijaju „sumnjive koruptivne radnje kojima se izvlači novac iz kase građana i građanki Užica i stavlja u džepove ljudi bliskih SNS-u“ te izneo tvrdnje da su razotkrili sumnjive radnje gradskih prilikom rekonstrukcije Velike sale u Gradskom kulturnom centru, kao i druge mahinacije.

Upravo zbog ovakvih i sličnih prethodnih iskustava sa projektom Prestonice kulture, među mnogim mogućnostima i nadanjima, izrazi skepse ipak postoje u odnosu na to da li će projekat stvoriti dugoročne pozitivne uticaje na kulturni i društveni razvoj grada, te da li će uspeti da se kulturna i umetnička produkcija u Zrenjaninu prepoznaju kao važan resurs i doprinos zajednici, umesto da ostanu marginalizovane.

Početak realizacije projekta Zrenjanin – Nacionalna prestonica kulture Srbije planiran je za 21. mart 2025. godine.

Prethodni članak

Studenti za studente: Humanitarno veče za Palestinu

Smena vlasti u Portugalu: šta znači pad Socijalista

Sledeći članak