Studenicu brani i priroda: otkrivene nove strogo zaštićene vrste riba

Tridesetak godina je okolina Ušća na udaru eksploatacije šuma i, kako kažu, iz inicijative Spasimo Studenicu, najčistijih planinskih vodotokova. Pored inicijativa za zaštitu ove reke, voda i prirode, naučne zajednice, Studenica se brani i sopstvenim bogatstvima i biodiverzitetom.

U martu ove godine je više od 200 naučnika i naučnica podržalo pismo u kome je rečeno da je naučna zajednica duboko zabrinuta ali i oštro protiv planirane izgradnje mini – hidroelektrane (MHE)‚ Studenica S4 – Gradina na reci Studenici.

Podsetimo, naučna zajednica je zaključila da bi „pregrađivanje i potapanje dela klisure Studenice izazvalo trajne i nepovratno štetne posledice po Park prirode Golija i na sveukupne ekosisteme koji uključuju i veliki broj retkih, reliktnih, zaštićenih, strogo zaštićenih i endemičnih vrsta biljaka i životinja i čineći ovo područje jedinstvenim refugijumom flore i faune od svetskog značaja”, pisali smo ranije na Mašini.

U pismu koje su ranije potpisali naučnici navodi se da se područje koje je bilo predviđeno za izgradnju MHE Studenica S4 – Gradina prema CORINE bazi podataka o zemljištu odlikuje izuzetnom biološkom raznovrsnošću, gde se smenjuju poljoprivredne površine, prirodni elementi poput šumaraka i šuma bogatih ugroženim i retkim vrstama biljaka.

U avgustu ove godine je grupa naučnika i naučnica posetila ovo područje i otkrila u ovoj reci ribe balkanski vijun (Sabanejewia balcanica) i brkica (Barbatula barbatula), ali pored ovih novootkrivenih i još šest od ranije poznatih vrsta različitog stepena zaštite.

Kako prenosi portal Klima 101, vijun je strogo zaštićena vrsta, dok je brkica van zaštite. Dr Jelena Čanak Atlagić koja je učestvovala u istraživanju, je za Klimu 101 navela da je posebno značajno to što je na ušću u Ibar pronađen balkanski vijun jer je, kako je navela, njegovo rasprostranjenje ograničeno.

Strahinja Macić iz organizacije Polekol je za ovaj portal ocenio da bi to bilo pogubno po ovo prirodno bogatstvo.

„Izgradnja brane i akumulacije, koja bi potopila 1,4 kilometra rečnog toka uzvodno od nje, proizvela bi izrazito negativan efekat. Studenica bi bila pretvorena u značajno izmenjeno vodno telo, a postojeća staništa i vrste, kojima su ti brzaci, slapovi i virovi dom, bili bi uništeni”, rekao je Macić za Klimu 101.

Reku Studenicu brane inicijative Spasimo Studenicu, Pravo na vodu, Sačuvajmo planinske reke Kraljeva, naučna ali i šira zajednica meštana, građana i građanki.

I.P.

Prethodni članak

FFUNS: Zaposleni i studenti Filozofskog fakulteta u Nišu trpe poniženje, gaženje akademskog integriteta i ugrožavanje akademskog prostora

Sindikati u osnivanju sa novosadskog univerziteta podneli krivičnu prijavu protiv ministarke Milice Đurđević Stamenkovski 

Sledeći članak