Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, Tramp postavio ultimatum Iranu da otvori Ormuski moreuz

Rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana traje od 28. februara. Rakete padaju celom regijom bez prestanka, a Iran je kao znak upozorenja nedavno pogodio dva grada u Izraelu u blizini nuklearnih postrojenja. Tramp preti uništavanjem elektrana u Iranu ukoliko se Ormuski moreuz ne otvori, ali Iran ostaje odlučan u tome da moreuz ostane zatvoren do daljnjeg.

Preleti aviona iznad Bliskog istoka

Izraelski napadi na energetsku infrastrukturu Irana se nastavljaju. Izrael je naneo posebnu štetu gasnom polju Južni Pars, gde se proizvodi oko 100 miliona kubnih metara gasa dnevno, piše Newscord.

Iransko gasno polje Južni Pars deo je većeg polja koje je podeljeno pomorskom linijom u Persijskom zalivu. S druge strane je katarsko polje Severna kupola, takođe nazvano Katarsko severno polje, prenosi DW. Ti zajednički energetski rezervoari čine najveće svetsko polje prirodnog gasa, koje čini oko jedne trećine poznatih rezervi.

Iran je uzvratio i pokrenuo napade na naftnu i gasnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu. Iranske snage poručile su da su naftna postrojenja povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama sada izjednačena sa vojnim bazama, te da će biti uništena.

Odmazdom je zahvaćen i glavno energetsko čvorište Katara, industrijski grad Ras Lafan, najveće postrojenje za izvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) na svetu, piše DW.

Postrojenje Ras Lafan obuhvata skoro 300 kvadratnih kilometara i pretrpelo je „veliku štetu“, prema podacima kompanije QatarEnergy, državne kompanije koja ga vodi u partnerstvu sa ExxonMobil, TotalEnergies i Shell.

Zatim, Iran je gađao izraelske gradove Dimonu i Arad u blizini nuklearnog postrojenja kao odmazdu za napad na nuklearno postrojenje Natanc, o čemu smo pisali na Mašini.

Dimona ima postrojenje nedaleko od glavnog grada za koje se široko veruje da poseduje jedini nuklearni arsenal na Bliskom istoku, iako Izrael nikada nije priznao da poseduje nuklearno oružje, piše Gardijan.

Nakon napada na Dimonu, šef nuklearnog nadzornog tela UN-a, Rafael Grosi, ponovio je „poziv na vojnu uzdržanost kako bi se izbegao svaki rizik od nuklearne nesreće“.

Podsetimo, u subotu, 28. februara, Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su Iran. Američki predsednik Donald Tramp tada je izjavio da će da će operacija „Epic Fury“ okončati „bezbednosnu pretnju po SAD“ i dati Irancima priliku da se „uzdignu“ protiv svojih vladara. Tramp je tvrdio i da Iran odbija svaku priliku da odustane od svog nuklearnog programa i da ta zemlja nastavlja da razvija rakete dugog dometa koje bi mogle da prete Evropi, američkim trupama raspoređenim u inostranstvu, pa čak i da „uskoro dosegnu američko tlo”. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u svom obraćanju pozvao Irance da „izađu na ulice i dovrše posao“.

Tramov ultimatum – 48 sati za otvaranje Ormuskog moreuza

Predsednik Donald Trump zapretio je da će uništiti iranske elektrane u roku od 48 sati ukoliko Teheran ne otvori Ormuski moreuz, prenosi Newscord.

Iran je odmah odgovorio navodeći da će, ukoliko se Trampove pretnje sprovedu, iranske snage gađati „elektrane, energetsku infrastrukturu, kao i infrastrukturu informacionih i komunikacionih tehnologija“ širom regiona.

Iranski zvaničnici saopštili su da će moreuz biti zatvoren dok se uništena energetska postrojenja ne obnove, što je proces koji bi mogao da traje godinama, piše Newscord.

Pored Irana, najveća stradanja zabeležena su u Libanu od početka rata.

Više od 1.000 ljudi je poginulo, a 2.584 je povređeno u Libanu od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, saopštili su zvaničnici UN u subotu. Među poginulima u izraelskim napadima u Libanu nalazi se i 31 zdravstveni radnik, prema najnovijem hitnom izveštaju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

U međuvremenu, stalne naredbe za raseljavanje izazivaju ponovljena kretanja stanovništva, sa više od 1,2 miliona raseljenih ljudi, uključujući 134.439 interno raseljenih smeštenih u 636 kolektivnih skloništa, uglavnom u Bejrutu i planinskom regionu Libana, uz rastući nedostatak skloništa i povećane bezbednosne rizike.

Podsetimo, organizacija Human Rights Watch (HRW) saopštila je da je pronašla dokaze da je Izrael početkom ovog meseca koristio beli fosfor u stambenim područjima južnog Libana, čime je prekršeno međunarodno humanitarno pravo.

A.G.A.

Prethodni članak

Studentski protesti uticali na porast interesovanja građana za politička pitanja i samoorganizovanje

Mašina specijal: lokalni izbori 2026 – Bor

Sledeći članak