Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) od 2015. godine vrši monitoring konkursa Ministarstva kulture i informisanja i Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, a ove godine u analizu su uključeni i konkurs Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama; konkurs za projekte u okviru programa za Evropsku prestonicu kulture i konkurs Uprave za kulturu Grada Novog Sada.
„Ovaj, širi uzorak omogućio nam je da još bolje sagledamo pozitivne i negativne trendove u konkursnoj politici u oblasti kulture u Srbiji“, naglašava se u saopštenju Asocijacije NKSS.
Pomenuta analiza je kao pozitivne trendove označila značajno povećanje budžeta za kulturu Ministarstva kulture i informisanja u poslednje dve godine, koji je sa 112,8 miliona evra, tačno dva puta veći nego što je bio 2016. godine. Dodatno, posebno je istaknuto povećanje budžeta za savremenu kulturnu produkciju, koji je u poslednje dve godine uvećan skoro pet puta (sa 4,99 na 23,6 miliona evra).
Asocijacija NKSS je pozitivnim trendovima priključila i realizaciju konkursa Uprave za kulturu Grada Novog Sada, naročito njihovu praksu dodele institucionalnih grantova nevladinim organizacijama koje se bave kulturom i koje svojim radom doprinose razvoju kulture i umetnosti u Gradu Novom Sadu.
Ipak, analiza je pokazala niz strukturnih problema u kulturnom polju u Srbiji. Jedan od ključnih je taj da Srbija i dalje ima proporcionalno najmanji budžet za kulturu u regionu (0,78%) kao i da je ove godine došlo do smanjivanja procenta budžeta za konkurse u odnosu na prošlu godinu (sa 4,54%, na 3,86%).
„To su mrvice budžeta i dok se sredstva ne povećaju, neće biti ni poboljšanja“, rekao je dr Predrag Cvetičanin iz Centra za emprijske studije kulture jugoistočne Evrope, koji je zajedno sa svojim timom rukovodio analizom predstavljenom na konferenciji za štampu.
Dodatno je detektovan nastavak praksi koje vode sve većoj centralizaciji kulturno-umetničke proizvodnje time što je skoro 60% budžeta Ministarstva kulture dodeljeno isključivo republičkim institucijama kulture koje su gotovo sve smeštene isključivo u Beogradu.
Tri tendencije koje su uočene ove godine u realizaciji konkursa predstavljaju posebno ozbiljan problem, naglašavaju iz Asocijacije NKSS.
Prvi je trend rasta broja „sumnjivih“ projekata, to jest, projekata koje su prijavile „fantomske“ organizacije. Radi se uglavnom o nepoznatim organizacijama koje nemaju detektovane prethodne aktivnosti u oblasti kulture ili o onim organizacijama koje su osnovane neposredno pred konkurs. Ovakvim „simnjivim“ organizacijama pripadaju i one čije dosadašnje aktivnosti ne spadaju u sektor kulture. Takođe, u ovu sumnjivu kategoriju projekata smešteni su oni čije organizacije ne potiču iz gradova gde su konkurisali, kao što je to bio slučaj Pokrajinskim sekretarijatom za kulturu Vojvodine, koji je dodelio sredstva organizacijama iz Beograda. Ukupno je identifikovano 107 „sumnjivih“ projekata kojima je dodeljeno 1.248.000 evra.

Podjednako negativan fenomen je prisustvo „predatorskih“ organizacija čiji projekti već godinama dobijaju ogroman deo budžeta na svim konkursima, „ostavljajući za ostale samo mrvice“, naglašava se u saopštenju Asocijacije.
Kako ističu, najizrazitiji primer je Beogradski festival igre, koji je na konkursu Ministarstva kulture dobio 12 miliona dinara (25% budžeta ovog konkursa), na konkursu Sekretarijata za kulturu Grada Beograda 4 miliona dinara (40% ukupnog budžeta konkursa) i na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu 2 miliona dinara (10% konkursa).
U kategoriju „predatorskih“ spadaju i projekti „Zillion films“ Lazara Ristovskog (čiji su projekti dobili 2 miliona dinara na konkursu Ministarstva kulture i 2 miliona dinara na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za kulturu), kao i projekat Međunarodni filmski i muzički festival „Kustendorf“ Emira Kusturice, koji je na konkursu dobio 14 miliona dinara, dok je većina drugih projekata podržana iznosima između 200.000 i 300.000 dinara.
Treća negativna tendencija odnosi se na problem sve veće centralizacije kulturno-umetničke proizvodnje kojoj upravo doprinosi ovakva raspodela javnog budžeta. Tako analiza pokazuje da od 1079 podržanih projekata Ministarstva kulture, više od polovine ukupnih sredstava dobile su organizacije iz Beograda. Slična situacija se javlja i na konkursu Pokrajinskog sekretarijata gde su od 280 projekata, 164 projekta dobile organizacije iz južnobačkog okruga (Novog Sada) i to najveći deo budžeta (118,682.000 dinara ili oko milion evra).
Poseban problem predstavlja to što je na konkursu Pokrajinskog sekretarijata Vojvodine čak 9 projekata čiji su nosioci iz Beograda dobilo grantove u vrednosti od 46.000.000 dinara (oko 390.000 €).
Na konferenciji za novinare predsednica Upravnog odbora NKSS Vida Knežević, zaključila je da rezultati analize pokazuju, posebno na pokrajinskom nivou, da konkurse odlikuje netransparentna procedura i problematična raspodela sredstava, često i nezakonita, pominjući kao poseban problem ove godine znatno kašnjenje objavljivanja rezultata konkursa Ministarstva kulture i informisanja (MKI), čime se „obesmišljava sama procedura i znatno otežava rad aktera na kulturnoj sceni kojima preostaje samo pola godine da realizuju projekte“.

Konferenciji za štampu prisustvovao je i umetnik Branko Milisković ispred Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) koji je zajedno sa grupom samostalnih umetnika i umetnica analizirao konkurs Ministarstva kulture u oblasti likovne, primenjene umetnosti, dizajna i arhitekture.
Prema njegovim rečima, na tom konkursu primećene su brojne neregularnosti i trend pristrasnog odlučivanja.
„Konsultovanjem javno dostupnih podataka u APR sistemu, analizom i upoređivanjem, naišli smo na veći broj firmi koje su konkurisale i dobile sredstva, često i do 1.500.000 dinara, a zapravo su registrovane kao trgovina na malo polovnom robom, kao arhitektonski biro bez konkursne istorije, fantomske organizacije registrovane nešto malo pre raspisivanja konkursa i dr.“, istakli su u saopštenju koje je stiglo i na adresu samog Ministarstva kulture.
Uočili su, kako kažu, „flagrantne primere sukoba interesa gde članovi komisije, nesumnjivo pristrasno, dodeljuju sredstva institucijama, organizacijama i galerijama čiji su zastupnici, u kojima su zaposleni ili blisko sarađuju“.
Umetnik Branko Milisković skreće pažnju i na primetan trend dodele sredstava „po prijateljskoj i poslovnoj osnovi”, a posebno je skrenuo pažnju na to da je komisija, čiji je „predsednik dekan Fakulteta primenjene umetnosti (Goran Čpajak), podržala projekte sedam profesora i saradnika sa FPU sa ukupno 2,6 miliona dinara“.
Prema njegovim rečima većina od 24 podržana pojedinačna projekta su projekti profesora, dok su samostalni umetnici, koji poput njega nemaju prihode, uglavnom odbijeni, iako je preporuka MKI da se upravo njima pruži podrška. Kao obrazloženje je često navedeno da su ti projekti „lična promocija autora i ne utiču na kvalitet zajednice“, a u pitanju je zapravo diskriminacija samostalnih umetnika, po mišljenju Miliskovića.
Kao preporuku kako bi se unapredile konkursne procedure Asocijacija NKSS je naglasila neophodnost uvođenja institucionalnih grantova za nevladine organizacije na svim nivoima (poput primera iz Novog Sada), nužnost povećanja budžeta za konkurse (kratkoročno na preko 5%, a dugoročno na preko 10%), pooštravanje procedura radi potpunog eliminisanja „sumnjivih“ i „predatorskih“ projekata, organizovanje konkursa „na vreme“ kako bi se sa realizacijom programa počelo već na samom početku godine, te potpuno prebacivanje konkursnih procedura na elektronski način podnošenja i izveštavanja.
A.J.