Tim povodom je danas objavljen i Globalni izveštaj o sreći, koji nudi sliku trendova sreće sa fokusom na različite uzraste i generacije. Rezultati, objavljeni povodom obeležavanja Međunarodnog dana sreće UN-a, zasnovani su na podacima iz Gallup svetske ankete i analizirani od strane nekih od vodećih svetskih eksperata za dobrobit, navode izdavači.
Stručnjaci koriste odgovore ljudi iz više od 140 zemalja kako bi rangirali „najsrećnije“ zemlje na svetu. Finska je na vrhu ukupne liste sedmu godinu zaredom, iako postoji značajan pomak na drugim mestima, navodi se: Srbija na 37. mestu i Bugarska na 81. su imale najveći porast prosečnih ocena života otkako su prvi put izmerene Galupovom svetskom anketom 2013. godine.
Po prvi put, izveštaj daje odvojene rang-liste prema starosnim grupama, koje nude zanimljive uvide. Podaci pokazuju da je u nekim zemljama (Litvanija) najsrećnija populacija mlađi od 30 godina, dok je u drugim (Danska) to grupa starijih od 60 godina. U poređenju generacija, oni rođeni pre 1965. u proseku su srećniji od onih rođenih od 1980. Među milenijalcima procena sopstvenog života opada sa svakom godinom života, dok kod bumera zadovoljstvo životom raste sa godinama. Rangiranje se zasniva na trogodišnjem proseku prosečne procene kvaliteta života svake populacije, navodi se.
Interdisciplinarni stručnjaci iz oblasti ekonomije, psihologije, sociologije i šire zatim pokušavaju da objasne varijacije između zemalja i tokom vremena koristeći faktore kao što su BDP, očekivani životni vek, mreža podrške, osećaj slobode, velikodušnost i percepcija korupcije. Ovi faktori pomažu da se objasne razlike među državama, dok se sama rangiranja zasnivaju samo na odgovorima koji ljudi daju kada ih pitaju da ocene svoje živote.
Kada je reč o Srbiji, podaci iz ovogodišnjeg izveštaja pokazuju da je najsrećnija grupa mlađih od 30 godina, dok najmanje blagostanja osećaju oni preko 60. Ipak, domaći podaci pokazuju da mladi i nisu baš najsrećniji.
Rezultati ankete ,,Mišljenje i stavovi mladih o anksioznosti i mentalnom zdravlju’’ , pokazuju da se 92,4 odsto mladih nekada osećalo anksiozno, a da je kod 43,9 odsto njih je izostala podrška porodice, te da 87 odsto mladih kaže da obrazovni sistem ne nudi informacije o anksioznosti i mentalnom zdravlju.
Takođe, rezultati studije Udruženja za radna prava žena „Roza” „Šta treba da znaš pre izlaska na tržište rada – unapređenje položaja mladih“ ukazuje na izuzetno nesiguran položaj mladih na tržištu rada u Srbiji. Prema ovoj studiji, mladi kada izađu na tržište rada pre svega se susreću sa nesigurnim zaposlenjem ili prekarnim oblicima rada. Istraživanje pokazuje da su mladi na tržištu rada u Srbiji u znatno nepovoljnijem položaju od mladih u EU, u pogledu statusa na tržištu rada. Tek četvrtina mladih starosti 15-24 godine je zaposlena u odnosu na nešto više od trećine njihovih vršnjaka u EU, pri čemu je u Srbiji izraženiji rodni jaz u stopama zaposlenosti, o čemu ste detaljnije mogli da čitate na Mašini.
Mladi širom Evrope spadaju u grupu koja je u većem riziku od siromaštva, a prema brojnim medijskim izveštajima, ali i podacima Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima su u 2021. godini, posmatrano prema starosti, lica od 18 do 24 godine, u najvećoj meri bila izložena riziku od siromaštva (27,7 odsto), dok su odmah iza njih bile osobe starije od 65 godina.
Mladi tako nemaju mogućnost da se osamostale, obezbede sredstva za dostojanstven život, stvaraju porodice ili rade na ostvarenju svojih punih potencijala, već zbog ekonomske ugrožensti često pate od anksioznosti i depresije.
Prema izveštaju Monitoringa socijalne situacije u Srbiji, Srbija se nalazi među evropskim državama sa najvišim stopama rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, kao i među državama sa najvećim nejednakostima u dohotku. „Iako se prethodnih godina beleži postepeno smanjenje stope rizika od siromaštva, vrednost ovog pokazatelja ostaje relativno visoka. Prema poslednjim podacima Ankete o prihodima i uslovima života iz 2022. godine, stopa rizika od siromaštva u Srbiji iznosila je 20%, odnosno svaka peta osoba se nalazila u riziku od siromaštva. Drugim rečima, svaka peta osoba u Srbiji se tokom prethodne godine nalazila ispod linije rizika od siromaštva jer je živela u domaćinstvu čiji je raspoloživi ekvivalentni dohodak (nakon socijalnih transfera, poput novčane socijalne pomoći, dečijeg dodatka, naknade za nezaposlenost, itd.) iznosio manje od 26.509 dinara ukoliko je reč o jednočlanom domaćinstvu, ili 47.715 dinara za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina.“
„Od 2013. godine, u populaciji starijih od 65 godina registruju se najniže stope rizike od siromaštva, što se smatralo zaslugom zaštitne funkcije penzija. Međutim, dok su stope u svim ostalim starosnim grupama postepeno opadale, stopa rizika od siromaštva kod najstarijeg stanovništva je pokazala perzistentnost, odnosno, kontinuirano je stagnirala ili čak bila u blagom porastu. Tako je 2020. godina prva godina u kojoj je izmerena natprosečna stopa rizika od siromaštva starijih, a u narednim godinama je razlika između stope rizika od siromaštva ove starosne grupe i ukupne populacije nastavila da raste“, navodi se u izveštaju MONS-a.
Za kraj, kako je pisao Mark Losoncz u svom autorskom tekstu na Mašini: „Danas imamo više razloga za to da ne budemo srećni – preciznije, da nam se učini da smo lišeni osnovnih uslova sreće. Imamo ekonomske, političke („uzroci naše tuge su sveštenici, tirani i sudije” – napisao je Gilles Deleuze, interpretirajući Spinozu) ili na primer ekološke razloge za to. Da li su nam za politiku sreće potrebni napori u svim tim sferama?“
I.P.