Dopuna žalbe Bernskoj konvenciji zbog uništavanja Šodroša

U četvrtak, 26. januara, ispred Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode biće pročitana dopuna žalbe komitetu Bernske komisije podneta 2021. godine povodom devastacije Ribarskog poluostrva, Kameničke ade, Dunavca i Šodroša.

Konvencija Saveta Evrope o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija) je 7. oktobra 2022. godine zahtevala od Srbije da obustavi radove na izgradnji mosta u nastavku Bulevara Evrope u Novom Sadu, učini javnim relevantne informacije i pokaže komitetu Bernske konvencije kako namerava da zaštiti stanište zaštićenih i ugroženih vrsta.

Umesto toga, svega deset dana kasnije na Šodroš su poslate mašine i policija.

Bernska konvencija je obavezujući međunarodni pravni instrument u oblasti očuvanja prirode. Srbija ju je potpisala 2007. godine i kao potpisnica nije imala pravo da se na zahteve komiteta konvencije ogluši, ali je to ipak učinila.

Srbija je prethodno sekretarijatu Bernske konvencije odgovorila na pitanja u vezi sa ugroženim staništem, a povodom žalbe koju je podneo NVO „Svet i Dunav“. Sekretarijat je ove odgovore ocenio kao nezadovoljavajuće. Konkretno, sekretarijat je konstatovao da domaće vlasti „nisu dale sve neophodne informacije“ i da nadležni „nisu uspeli da odgovore na specifične tvrdnje iznete u žalbi NVO ‚Svet i Dunav‘, a u vezi sa potencijalnim uticajem buduće infrastrukture na biljne i životinjske vrste Šodroša i Kameničke ade“, kako je preneo Radio 021.

Ministarstvo životne sredine je samo ocenilo sopstveni odgovor kao zadovoljavajući i sebi upisalo čistu desetku. Kako su iz Ministarstva naglasili u saopštenju od 21. septembra 2022: „Odgovor je obuhvatio izjašnjenja nadležnih organa i organizacija na republičkom, regionalnom i lokalnom nivou, iz čega se jasno može videti da nije prekršena nijedna potpisana konvencija i deklaracija i da je postupak urađen u skladu sa procedurom dostavljanja odgovora Sekretarijatu Bernske konvencije“.

U Strazburu je, ipak, nedelju dana ranije, na sednici održanoj 15. septembra, otvoren proces. Kad se takav proces otvori na spornom mestu ne bi smelo da se gradi. Podsetimo, umesto toga, Koridorima Srbije je istog dana odobreno izvođenje pripremnih radova.

„Uprkos činjenici da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine uputilo ‚argumentaciju‘ u vidu iznošenja rešenja i studija, izdatih od strane uzurpiranih javnih i državnih institucija, te privatnih kompanija pa čak i jednog fakulteta sa 13 zvaničnih dokumenata u prilog obaranja žalbe NVO Svet i Dunav, proces je otvoren, inspekcijski dolazak predstavnika Bernske konvencije se očekuje“, konstatovala je u septembru u saopštenju Daniela Stojković iz organizacije „Svet i Dunav“, na osnovu čije žalbe Bernskoj komisiji je proces i pokrenut.

I podnosilac žalbe i vlasti su u obavezi da do kraja januara 2023. Bernskoj komisiji podnose izveštaje o promenama. Iz „Svet i Dunav“ konstatuju da se približio zadati rok za dostavljanje dopuna Bernske žalbe, te da će ona biti dopunjena na osnovu višemesečne obrade potraživanih podataka u vezi sa georeferenciranjem podataka o biodiverzitetu sa akcentom na strogo zaštićene i zaštićene vrsta, vrste sa spiska Bernske konvencije na području Ribarskog poluostrva, Kameničke ade, Dunavca i Šodroša, kao i sažimanja svih dešavanja povodom uzurpacije, uništavanja i otimanja poslednje prirodne oaze u Novom Sadu“.

„Ovom prilikom želimo javnost da upoznamo sa činjenicom da smo uz podršku Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Udruženja za održivi razvoj i očuvanje prirodnih staništa Srbije ‚Habiprot‘, kao i drugih samostalnih biologa uspeli da mapiramo lokacije za 160 strogo zaštićenih vrsta u Republici Srbiji na predmetnom području. Takođe, na spisku se nalazi 164 vrsta ptica, sisara i beskičmenjaka koji se nalaze na aneksima Bernske konvencije, a čak 40 vrsta ptica se nalazi u Crvenoj knjizi ptica Srbije“, navodi se u pratećem saopštenju.

Iz NVO „Svet i Dunav“ ističu da se ukupni biodiverzitet ovog područja procenjuje na preko 3.000 vrsta biljaka i životinja te da je „uz pregršt snimljenog materijala i autentičnih fotografija“ ovaj materijal ključni dokaz u prilog žalbi NVO „Svet i Dunav“ ispred komiteta Bernske konvencije.

I.K.

Prethodni članak

Oružari u razgovoru sa poslanicima u Narodnoj skupštini

Položaj žena na selu: nedostatak infrastrukture i usluga

Sledeći članak