Krajem decembra, Evropske komisija, špansko predsedništvo EU i poslanici Evropskog parlamenta nisu uspeli da obezbede većinu glasova predstavnika zemalja članica EU za izglasavanje Direktive. Analitičari tvrde da su male šanse da će se ta situacija promeniti pre juna, kada će se održite izbori za Evropski parlament i kada se završava trenutno predsedništvo Belgije.
Direktiva bi bila prvi zakon o takozvanoj „gig ekonomiji“. Na Mašini ste mogli da čitate o uslovima u kojima rade ovi radnici, kako u Srbiji tako i u zemljama unije, i kako bi im ova Direktiva pomogla da obezbede minimalna radnička prava kao: pravo na minimalnu zaradu, kolektivno pregovaranje, radno vreme, zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeno odsustvo, bolji pristup zaštiti od nesreća na radu, naknade u slučaju nezaposlenosti ili bolovanja kao i garantovane penzije.
Najsnažnija opozicija Direktivi bila je Francuska, koja tvrdi da bi ovaj dokument oduzeo „nezavisnost“ radnicima. Ono što Francuska ne naglašava jeste da ova „nezavisnost“ radnika više ide u prilog poslodavcima nego radnicima. Procene su da bi nekih pet i po miliona radnika na ovaj način moglo da izađe iz sive zone i dobije status radnika. Bez radničkih prava koja se povezuju sa ugovorom o radu radnici ostaju nesigurni a poslodavci od toga profitiraju.
A.M.
Ovaj tekst je nastao u okviru šireg projekta “Novo zapošljavanje: zagovaranje prava radnika na digitalnim platformama u Srbiji”, uz finansijsku pomoć Evropske unije. Tekst ni na koji način ne odražava zvanične stavove Evropske unije.
