Evropska konfederacija sindikata predlaže hitne mere pomoći zbog rasta troškova života

Zarade u EU značajno zaostaju za rastom troškova života, zbog čega Evropska konfederacija sindikata predlaže pravedniju redistribuciju profita, ograničavanje cena energenata, strožu kontrolu spekulacija i pospešivanje zelene tranzicije.

žena pred rafovima u prodavnici

U julu je prosečna inflacija u Evropskoj uniji dostigla najveću do sada izmerenu, 9.8%, dok su plate porasle za samo 3.8% u proseku. Evropska komisija je nedavno iznela procene da će realna kupovna moć radnica i radnika u EU ove godine opasti za dosad nezabeleženih 2.9%.

U izveštaju čije rezultate prenosi Social Europe, EK konstatuje i da su mnoge korporacije, u prvom redu energetske, iskoristile krizu da uvećaju profit i i dividende deoničara. Dobar primer za to je British Petroleum, koji je u drugom kvartalu utrostručio profit i deoničarima isplatio 10% veće dividende nego lane.

Evropska komisija zato upozorava na to da je za ovu godinu karakteristična značajna redistribucija ekonomskog prinosa u odnosu na prethodni period, u korist profita preduzeća i prihoda od imovine, a na uštrb plata. Iz Evropske konfederacije sindikata (ETUC) skreću pažnju na to da je u pitanju trend neuobičajen za ekonomske krize, u kojima uglavnom i profit koji ubire biznis prati sudbinu plata.

Kako piše Social Europe, i Evropska komisija je prinuđena da prizna da je za inflaciju odgovoran rast cena, a ne zarada. Ovi zaključci mogli bi usmeriti dalje debate o načinima za zauzdavanje inflacije. Podsetimo, nesigurnost u traženju rešenja za problem visoke inflacije obeležila je godišnji sastanak ljudi centralnih banaka nacionalnih država i unija, koji su se krajem avgusta sastali u SAD. Čelnici centralnih banaka su tom prilikom ocenili da je pred njima, i sa njima i pred svetom, težak i neizvestan period.

Dosadašnja strategija ograničavanja rasta ličnih dohodaka, koja se formalno zasniva na konzervativnoj pretpostavci da rast plata, odnosno kupovne moći, pogoduje rastu cena i time dodaje ulje na vatru inflacije, išla je u korist vlasnika kapitala, a doprinela pogoršanju položaja miliona radnica i radnika na kontinentu.

Social Europe navodi da je, nakon sedmostrukog rasta cena gasa u proteklih nekoliko meseci, prosečni godišnji račun za energente sada veći od prosečnog minimalca u EU, odnosno gotovo duplo komparativno veći nego prošle godine. Ova računica odnosi se na cene i prihode zabeležene u julu, a cena zemnog gasa je krajem avgusta skočila 30%—pa pala—pa prošle sedmice ponovo skočila za 30%. Fluktuacije i rast cena energenata, o kojima će ministri energetike zemalja EU održati hitno zasedanje u petak, prelivaju se na rast cena električne energije i svih drugih roba, koji će potrošače naročito teško pogoditi od jeseni.

Evropska konfederacija sindikata (ETUC) je zato predložila nekoliko hitnih mera kojima bi države i poslodavci trebalo da pomognu radnicama i radnicima da sačuvaju žive glave, a privredama da se stabilizuju.  

ETUC, očekivano, predlaže da se zarade povećaju tako da radnici dobiju pošten deo profita preduzeća i budu sposobni da pokriju troškove života. Iz Evropske konfederacije sindikata se zalažu za revidiranje minimalnih zarada i jačanje sistema kolektivnog pregovaranja. U ETUC-u takođe smatraju da je ovo vreme za to da države reaguju kao i tokom pandemije, pruže ugroženima finansijsku pomoć i stave moratorijume na isključivanje neplatiša sa energetskog sistema. U predložene mere spada ograničavanje cena struje i grejanja, te strože oporezivanje rastućih profita u energetskom sektoru, kao i kontrola spekulacija. ETUC navodi i da je potrebno zaštititi ugrožene kompanije i radna mesta.

Evropska konfederacija sindikata se zalaže za ubrzavanje zelene tranzicije u skladu sa planom European Green Deal, navodeći da su aktivnosti usmerene protiv klimatske krize ključni deo planova za ostvarivanje veće ekonomske i energetske stabilnosti.

Iz ETUC-a zaključuju da Evropa mora da izvuče zaključke iz grešaka koje su njeni vođi načinili tokom krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, te izbegne da ponovo zamrzava plate, podriva kolektivno pregovaranje, podiže cene kredita i vraća se na mere štednje.

Većina preporuka Evropske konfederacije sindikata bila bi sasvim primenjiva i na domaćem terenu. Podsetimo,  predstavnici Vlade Srbije i poslodavaca odbijaju zahteve sindikata da se minimalna plata poveća tako da pokrije potrošačku korpu, oglušujući se na upozorenja da bi i toliko povećan minimalac vrlo brzo pojela inflacija. Umesto toga, sva je prilika da će minimalna zarada biti povećana na nedovoljnih 40.000 dinara.

U znak protesta, predsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Pirota Jovan Mijalković je najavio je da će ta sindikalna centrala 13. septembra ispred Palate Srbija organizovati javnu sednicu proširenog sastava Veća na kojoj će tema biti visina minimalne i drugih zarada u Srbiji.

Istovremeno, dok je zelena tranzicija neophodna da bi se barem ublažile posledice klimatske krize, postoje i bojazni da će mere koje uvodi Evropska unija loše uticati na životnu sredinu zemalja iz koje se EU snabdeva resursima poput litijuma i bakra, a u koje spada i naša zemlja, što upućuje na oprez u interpretiranju budućih strategija i preporuka EU.

I.K.

Prethodni članak

Milikić: U srži zahteva Dveri tužno i ružno manipulisanje neznanjem i strahom od seksualnih i ljudskih sloboda

„Da živimo zdravo“ – Protest u Surdulici protiv višegodišnjeg zagađenja

Sledeći članak